subota, 16. januar 2021.

Gradsko pravobranilaštvo: Vanredni pravni lek Grada zbog toga što je sinagoga prodata a ne oduzeta

Povodom medijskih napisa da Grad Beograd sprečava vraćanje zgrade sinagoge u Zemunu Jevrejskoj opštini Zemun, gradski pravobranilac Grada Beograda Ivan Lalović istakao je da je Gradsko pravobranilaštvo Grada Beograda, postupajući u skladu sa zakonom i u okviru svoje dužnosti da štiti imovinska prava i interese Grada Beograda, podnelo Vrhovnom kasacionom sudu zahtev za preispitivanje presude Upravnog suda kojom su odbijene tužbe podnete od strane Republike Srbije, Grada Beograda i GO Zemun sredinom 2016. godine protiv rešenja Agencije za restituciju kojim je Jevrejskoj opštini Zemun vraćena zgrada u Rabina Alkalaja 3 i 5 (nekadašnja sinagoga). 

– Razlog za izjavljivanje ovog vanrednog pravnog leka, koji ne sprečava izvršenje rešenja, odnosno vraćanje nepokretnosti, nalazi se u tome što predmetni objekat nije oduzet Jevrejskoj opštini bilo kakvim aktom o podržavljenju, kakvi su donošeni nakon 9. marta 1945. godine, već je Jevrejska opština prodala predmetnu nepokretnost Gradskoj opštini Zemun, po tržišnoj ceni, zaključenjem Ugovora o kupoprodaji 1962. godine. Ovakva pravna situacija uređena je odredbom člana 18. stav 3. Zakona o javnoj svojini kojom je propisano da na stvarima koje pribavi Gradska opština, pravo svojine stiče Grad u čijem je sastavu Gradska opština, a Gradska opština ima pravo korišćenja, kao i odredbom člana 7. stav 2. Zakona o vraćanju (restituciji) imovine crkvama i verskim zajednicama kojom je propisano da ako pravno lice dokaže da je svojinu na nepokretnosti steklo teretnim pravnim poslom, po tržišnoj ceni u vreme prenosa prava svojine ili drugog prava koje u sebi sadrži pravo raspolaganja, to pravno lice ostaje vlasnik nepokretnosti, a Republika Srbija je u obavezi da isplati novčanu naknadu. Napominjemo da je zgrada nekadašnje sinagoge vraćena u tzv. zamenskoj restituciji, umesto drugih nepokretnosti koje jesu oduzete Jevrejskoj opštini, u postupku nacionalizacije, a ne mogu biti predmet naturalne restitucije. U toj situaciji, Jevrejska opština Zemun ima pravo na novčanu naknadu na ime onih nepokretnosti koje joj jesu oduzete, ali smatramo da nema pravo na vraćanje zgrade koju je prodala, po tržišnoj ceni, tokom 1962. godine – naveo je Lalović. 

Inače, Upravni sud je prvobitno uvažio tužbe Republike Srbije, Grada Beograda i GO Zemun tako što je poništio rešenje Agencije za restituciju kojim je predmetni objekat vraćen Jevrejskoj opštini Zemun. Protiv te presude, Agencija za restituciju i Jevrejska opština Zemun podnele su zahtev za preispitivanje sudske odluke Vrhovnom kasacionom sudu, koji je zahtev usvojio, ali nije doneo meritornu odluku, već je predmet vratio Upravnom sudu na ponovno odlučivanje. 

– Ne ulazeći u sve pravne specifičnosti ovog predmeta, ističemo da je u ponovnom postupku Upravni sud odbio tužbe Republike Srbije, Grada Beograda i GO Zemun, ali smatramo da nije do kraja raspravljeno sporno pravno pitanje: da li se može vratiti nepokretnost koja je, od strane ranijeg vlasnika, prodata novom vlasniku po tržišnoj ceni ili bi trebalo primeniti odredbe o novčanoj naknadi na ime onih nepokretnosti koje jesu oduzete aktima o podržavljenju. Dakle, Gradsko pravobranilaštvo Grada Beograda nije, niti će osujetiti bilo koga u ostvarivanju svojih zakonom priznatih prava, pogotovu ne Jevrejsku opštinu. Jevrejska opština nije imala pritužbi na postupanje ovog organa koji zastupa Grad Beograd u ogromnom broju postupaka, što za predmet imaju kako vraćanje imovine verskim zajednicama tako i otklanjanje posledica oduzimanja imovine žrtvama Holokausta. Smatramo da bi konačnu odluku o svim spornim pravnim pitanjima trebalo da donese sud, a Grad Beograd će se svakako povinovati stavu suda, kakav god da bude – istakao je Lalović.