Znameniti spomenici 4

 

SPOMENIK VOJVODI ŽIVOJINU MIŠIĆU
Autor: DRINKA RADOVANOVIĆ

Nalazi se ispred Beogradskog sajma, u bulevaru koji nosi njegovo ime, bronza 85 cm, ukupna visina 195 cm.
Podignut 1988. povodom 70. godišnjice proboja Solunskog fronta.

VOJVODA ŽIVOJIN MIŠIĆ
(Struganik kod Valjeva, 1855 - Beograd, 1921), vojvoda, jedan od najistaknutijih srpskih vojskovođa

Učestvovao u svim ratovima Srbije od 1876. do 1918. U balkanskim i na početku Prvog svetskog rata bio je pomoćnik načelnika Štaba Vrhovne komande, a u Kolubarskoj bici komandant Prve armije, kada se posebno istakao i dobio čin vojvode. Prilikom proboja Solunskog fronta (1918) bio je načelnik štaba Vrhovne komande, pa načelnik Generalštaba do 1921.

SPOMENIK VOJVODI STEPI STEPANOVIĆU
Autor: DRINKA RADOVANOVIĆ

U Kumodražu, ispred Stepine rodne kuće.

VOJVODA STEPA STEPANOVIĆ
(Kumodraž kod Beograda, 1856 - Čačak, 1929), istaknuti vojskovođa

Učestvovao u svim ratovima Srbije od 1876. do 1918. na raznim komandnim položajima. U Balkanskom ratu komandovao Drugom armijom i bio pod Jedrenom. U Prvom svetskom ratu organizovao mobilizaciju i koncentraciju celokupne srpske vojske. Potom komandovao Drugom armijom koja je razbila Austrijance na Ceru (tada dobio čin vojvode) i koja se istakla u bici na Drini, Kolubarskoj bici, a kasnije u proboju Solunskog fronta. Stavljen van aktivne vojne službe 1919. Uređivao službeni "Vojni list" i "Ratnik".

 

SPOMENIK NIKOLI PAŠIĆU
Autor: ZORAN IVANOVIĆ

Na Trgu Nikole Pašića, bronza 420 cm.
Podignut 1998.

NIKOLA PAŠIĆ
(Zaječar, 1845 - Beograd, 1926), političar i državnik

Osnovnu školu i gimnaziju učio je u Zaječaru, Negotinu, Kragujevcu i Beogradu. Na Politehničkoj školi u Cirihu diplomirao je za građevinskog inženjera. Za vreme boravka u Švajcarskoj prišao je Svetozaru Markoviću, ali se kasnije razišao sa njim. Učestvovao je u formiranju Radikalne stranke i bio prvi predsednik njenog Glavnog odbora. Kao veliki protivnik režima Milana Obrenovića i zbog aktivnog učešća u Timočkoj buni (1883), osuđen je na smrt, ali je uspeo da pobegne u Bugarsku. Posle abdikacije kralja Milana, bio je amestiran, vratio se u zemlju i ponovo preuzeo vođstvo Radikalne stranke.

Za vreme vladavine Aleksandra Obrenovića približio se režimu i bio predsednik Narodne skupštine, predsednik Vlade, predsednik Beogradske opštine, poslanik Srbije u Rusiji... Zbog neslaganja sa unutrašnjom i spoljnom politikom poslednjeg Obrenovića, ubrzo se razišao i sa njim. Posle ubistva Aleksandra Obrenovića i povratka na vlast dinastije Karađorđević (1903), Pašić se ponovo uključuje u politički život; učestvuje u formiranju Vlade i postaje njen predsednik. Za vreme Prvog svetskog rata Pašić je predsednik Vlade i u tom svojstvu je potpisao i Krfsku deklaraciju 1917. Bio je jedan od glavnih tvoraca Vidovdanskog ustava iz 1921. godine, kojim je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca dobila oblik unitarne monarhije. Kasnije je kralju Aleksandru Karađorđeviću počela da smeta Pašićeva ličnost, odvojio se od njega i uklonio ga sa položaja predsednika Vlade. U političkom životu Srbije, Pašić je proveo 48 godina.

 

SPOMENIK FRANŠE D`EPEREU
Autor: RISTO STIJOVIĆ

Iznad saobraćajne petlje na Autokomandi, bronza 100 cm, ukupna visina 408 cm. Podignut 1936.

FRANŠE D`EPERE
(1856 - 1942), maršal Francuske.

U Prvom svetskom ratu, od juna 1918. komandovao savezničkom vojskom na Solunskom frontu, uključujući Prvu i Drugu srpsku armiju. Izvojevao odlučujuću pobedu kod Dobropolja. Proglašen za počasnog vojvodu Jugoslovenske vojske 1921.

 

SPOMENIK ARČIBALDU RAJSU
Autor: MARKO BREŽANIN

U Topčiderskom parku, bronza 120 cm, ukupna visina 420 cm. Podignut 1931.

Dr ARČIBALD RAJS
(Lozana, Švajcarska, 1876 - Beograd, 1929), publicista, profesor Univerziteta u Lozani, poznati kriminolog

Na poziv srpske Vlade sproveo anketu o mađarskim, nemačkim i bugarskim zverstvima u Srbiji za vreme Prvog svetskog rata i objavljivao u evropskim listovima izveštaje o tome. Pokušao da modernizuje beogradsku policiju. Pred smrt se zamerio Dvoru.