ponedeljak, 9. maj 2016.

U Muzeju Paje Jovanovića stalna izložbena postavka

Muzej grada Beograda poziva sugrađane da, u okviru manifestacije „Muzeji Srbije deset dana od 10 do 10” posete od 12. do 21. maja stalnu izložbenu postavku u Muzeju Paje Jovanovića u Ulici kralja Milana 21. Stalna postavka je svedočanstvo o ambijentu u kome se neposredno odvijao umetnički čin, o susretima sa važnim istorijskim ličnostima, kao i vremenu, epohi i umetnosti koja je u njemu nastajala. Izložena dela su izbor samog umetnika, prikazane su gotovo sve teme – pejzaž, portret, istorijska kompozicija, žanr scena, mrtva priroda, mitološke i religiozne kompozicije, ilustracije, aktovi i drugo.

Muzej Paje Jovanovića je memorijalnog tipa i smešten je u stanu stare višespratnice u jednoj od glavnih beogradskih ulica. Poznati slikar je za života ostavio muzeju brojne svoje radove, od početnih skica do reprezentativnih portreta i istorijskih kompozicija. U Muzeju je delimično rekonstruisan njegov bečki slikarski atelje sa delovima stilskog nameštaja. Pored toga, tu su i slikarski pribor, lična dokumenta, diplome i medalje, beleške i sećanja umetnika, deo prepiske i fototeka većine radova. Legat je primljen u Muzej grada Beograda 1952. godine, delimično je izlagan 1955. i dopunjen 1957.  posle smrti slikara. Realizacija stalne postavke urađena je 1969. i nakon 40 godina 2009. godine, u godini jubileja 150 godina od rođenja Paje Jovanovića, izvršena je rekonstrukcija Muzeja i konzervacija i restauracija slika i nameštaja. Kolekcija predstavlja izuzetan fond od 211 dela Paje Jovanovća stvaranih tokom više decenija XIX i XX veka, dok sam legat broji ukupno 657 predmeta. 

Paja Jovanović (Vršac 1859 – Beč 1957), slikar koji je za dugog života ostvario izuzetan umetnički opus, boravio je više u inostranstvu (Beč, Pariz, London, Berlin, Minhen) nego u Beogradu. Kao stipendista Matice srpske završio je Umetničku akademiju u Beču, gde je dobro savladao program – crtanje i slikanje po modelu, studije draperije i kompozicije, uz kopiranje starih majstora i klasičnih dela istorije umetnosti. Godine 1884, izabran je za dopisnog člana Srpskog učenog društva, a od 1893. godine postao je redovan član Srpske kraljevske akademije. Za doživotnog počasnog predsednika LADE izabran je 1953. godine. Uoči Drugog svetskog rata došao je u Beograd i radio na realizaciji poklona – legata Muzeju grada Beograda.