Preseljenje stanovnika nehigijenskog naselja „Gazela” u Beogradu

Život u siromaštvu iskusio je ne tako mali broj naših sugrađana, a broj onih koji ne mogu da zadovolje ni svoje osnovne životne potrebe sa svakom godinom je sve veći. Turbulentni događaji, koji su u protekle dve decenije obeležili Srbiju, ali i region, iza sebe su ostavili brojne žrtve tranzicije koje se ni danas nisu oporavile od posledica hronične nesigurnosti i nemaštine.

Sa problemima koje donose socijalna isključenost i svakodnevica, u kojoj je mnogima cilj samo puko preživljavanje, suočavaju se i daleko razvijenije zemlje od naše, kao i mnogo bogatiji gradovi od Beograda, a u gotovo svim sredinama se njihovo rešavanje tretira kao prioriret.

Ipak, „recepta” kako to postići nema, ali ima saglasnosti da do tog cilja nije nimalo lako doći. A on podrazumeva stvaranje što boljih uslova života, u kojima će biti moguće zadovoljavanje osnovnih potreba, poput prehrane, zdravlja, obrazovanja, zapošljavanja, stanovanja i učešća u društvenom i kulturnom životu...

Sugrađani romske nacionalnosti, koji su donedavno živeli u nehigijenskim naseljima „Gazela” i „Belvil”, još su teže prebrodili protekle godine i još drastičnije osetili posledice dubokog siromaštva i socijalne isključenosti. Oni su, međutim, raseljeni na bolje i humnije adrese širom grada i tamo danas počinju novi, civilizovaniji i dostojanstveniji život. Odluku grada Beograda podržali su odgovorni građani, nevladine institucije, ali i deo međunarodne javnosti.

Akcija je sprovedena iz jednostavnih i i humanih razloga – stanovanje u divljim naseljima podrazumevalo je njihovu potpunu izolaciju i minimalne šanse da se izađe iz tog začaranog kruga. Rođeni u ovim „komunama” najčešće nisu ni upisivani u matične knjige, a samim tim su bili lišeni svih građanskih prava, jer su za sistem bili „nevidljivi”. Nisu se školovali, odrastali su u kartonskim domovima, blatu, bez tekuće vode, u gladi, a zimi bez stalnog i adekvatnog grejanja. Viruse, bolesti i razne epidemije... nije bilo lako izbeći, naprotiv, deca su mahom bila neuhranjena i slabog imuniteta. I bez zdravstvene zaštite.

Ove su slike danas, srećom, deo istorije.

Grad Beograd nastavlja da razvija i sprovodi obezbeđivanje osnovne infrastrukture za život, vaspitanje i obrazovanje dece, dodatno školovanje i obrazovanje odraslih, zdravstvenu zaštitu i razvijanje humanih odnosa izvan zajednice preseljenih sugrađana i unutar nje, s ciljem da se brzo i što bezbolnije uključe u savremene tokove. Celokupni program, koji u kontinuitetu sprovode službe Gradske uprave grada Beograda, odvija se uz dobru saradnju sa predstavnicima međunarodne zajednice u Beogradu.

Posredstvom Kabineta gradonačelnika formirana je Radna grupa za koordinaciju, praćenje i nadgledanje realizacije programa zbrinjavanja preseljenih romskih zajednica, a organizacione radne jedinice Grada Beograda zadužene su za efikasno sprovođenje programa po resornim oblastima koje pokrivaju.

Prevazilazeći velike finansijske, tehničke i logističke prepreke, Radna grupa i resorne jedinice, uz saradnju sa predstavnicima EBRD-a i EIB-a, uspešno su u avgustu 2009. godine sprovele proces preseljenja stanovnika iz nehigijenskog naselja „Gazela” i formiranja novih društvenih zajednica na lokacijama: Lipovica, opština Barajevo, Makiš, opština Čukarica, Kijevo, opština Rakovica, Boljevci, opština Surčin, i Varoš, opština Mladenovac.

U aprilu 2012. godine grad Beograd takođe je raselio i nehigijensko naselje „Belvil”. Ukupno 108 porodica sa prebivalištem u Beogradu i interno raseljeni sa Kosova i Metohije privremeno su zbrinuti u mobilne stambene jedinice u naseljima Makiš 2, Jabučki rit, Resnik, Lipovica, Kijevo i Boljevci, dok je 117 porodica vraćeno u opštine i gradove Srbije u kojima imaju prebivalište.

Grad će nastaviti sa aktivnostima koje stanovnicima iz nekadašnjih nehigijenskih naselja kontinuirano obezbeđuju kvalitentije uslove za život. U tom programu prioritet imaju obezbeđivanje osnovne brige o deci, starim licima, kao i ostalim članovima porodica, redovna zdravstvena zaštita, uslovi za osnovno obrazovanje i zapošljavanje.

Grad Beograd će u punom kapacitetu ostvarivati planirane programe i preduzimati sve potrebne mere kako bi u narednom periodu porodice i pojedinci raseljeni iz naselja „Gazela” i „Belvil“ bili integrisani u društvenu zajednicu.

Prema programu koji grad sledi, cilj strategije za borbu protiv siromaštva i isključenosti nije samo ublažavanje i smanjenje već i prevencija socijalnih problema. Privredni oporavak i uspešna ekonomska politika preduslovi su za sprovođenje dugoročno održivih programa socijalne zaštite, zbog toga što je svaka socijalna politika čvrsto vezana za ekonomsku politiku. Bez takvih preduslova realizacija samog socijalnog programa je izrazito težak i zahtevan zadatak, ali ne i nemoguć. Grad Beograd nastavlja intenzivan rad na integrisanom razvoju i pravovremenom i pažljivom praćenju promena i potreba građana koji žive u nepovoljnim socijalnim uslovima.