petak, 18. avgust 2017.

Vesić: Grad se spušta na reke i počinje da koristi skoro 200 kilometara obala

Gradski menadžer Goran Vesić izjavio je u autorskom tekstu za list Politika da je danas, 150 godina od kada je Emilijan Josimović izradio prvi urbanistički plan Beograda i od kada je izrađen prvi projekat Zakona o regulisanju varoši Beograda, naš grad pokriven urbanističkim planovima na skoro 60 odsto teritorije.

– Najveći doprinos je učinjen poslednje tri godine, od kada je Skupština Beograda usvojila novi Generalni plan sa planovima generalne regulacije i preko 120 urbanističkih planova detaljne regulacije. Usvajanjem tih planova odredili smo strateške pravce razvoja Beograda – spuštanje na reke, korišćenje zapuštenih industrijskih i privrednih zona u centru grada za nova razvojna područja umesto nekontrolisanog širenja ka periferiji, kao i davanje prioriteta ekološki prihvatljivoj hijerarhiji saobraćaja, gde prednost imaju pešaci, biciklisti i vozila javnog prevoza – naveo je Vesić. 
Prvi korak je, prema njegovim rečima, bila odluka doneta još 2014. godine o ukidanju Studije visokih objekata, koja je služila samo za reketiranje investitora i otežavanje njihovog poslovanja. 

– Zato Beograd danas ima oko 1.100 gradilišta, zato danas u Srbiji nema građevinske firme bez posla, zato danas u našoj zemlji radi industrija građevinskog materijala i zato je broj nezaposlenih u Beogradu prvi put u poslednjih deset godina ispod sto hiljada – ukazao je gradski menadžer.
On je dodao da će poslednjih četrdeset meseci ostati upamćeno u istoriji Beograda kao vreme u kome je zauvek promenjen pravac razvoja grada. 

– Od kada postoji, Beograd se širio, najčešće stihijski, ka periferiji. Takav razvoj učinio je da Beograd od orijentalne varošice iz tridesetih godina 19. veka, postane prostorno veliki, milionski grad sa ogromnim infrastrukturnim problemima. S obzirom na to da se Beograd širio prema svojim obodima koji uglavnom nisu bili urabnizovani, grad je imao sve veće komunalne troškove. Svako naseljavanje gradskog stanovništva značilo je potrebu za novim ulicama, mrežom javne rasvete, vodovodom i kanalizacijom. Grad se ubrzano urbanizovao i dobijao evropski izgled, ali nikada nije bilo dovoljno novca da se izgradi sva nedostajuća infrastruktura, kao ni da se održava postojeća. Danas, 150 godina kasnije, Beograd ima iste ili čak veće infrastrukturne probleme. Trećina grada nema kanalizaciju, gradski vodovod još uvek nije stigao do velikih delova naselja u predgrađu, javni prevoz svake godine mora da povećava broj linija i kilometražu... Da bi se to promenilo, bilo je neophodno da se promeni pravac u kom se grad razvija. To je urađeno najviše zahvaljujući Aleksandru Vučiću i njegovoj viziji Beograda na vodi – istakao je Vesić. 

On je ukazao da se Beograd konačno spušta na svoje reke i počinje da koristi skoro 200 kilometara obala. 

– Zato, skoro svi naši veliki projekti imaju veze sa rekama. Ne samo Beograd na vodi, već i projekat Makiško polje uzvodno od Ade Ciganlije, Blok 18, koji se nalazi preko puta Beograda na vodi na desnoj obali Save, prostor između Luke Beograd i Pančevačkog mosta, desna obala Dunava od Pupinovog do Pančevačkog mosta, novi most na mestu Starog savskog tramvajskog mosta, automobilski tunel Sava–Dunav... Na taj način ostvarujemo viziju Beograda na rekama koju je imao još knez Miloš tridesetih godina 19. veka, povećavamo atraktivnost našeg grada za strane i domaće investitore, jer su projekti na rekama interesantniji za ulaganje. Najzad, ono što je možda najvažnije, širimo grad, ali u delovima u kojima već postoji infrastruktura, putevi, vodovod, struja i kanalizacija. To znači da realizacija tih projekata neće dodatno koštati građane Beograda. Tako ćemo prekinuti začarani krug u kome se naš grad nalazi još od 1867. godine, kada je Beograd, posle odlaska Turaka, počeo da se urbanizuje i pretvara u modernu evropsku varoš. Začarani krug u kome je grad bio svake godine sve prostraniji, a to je iziskivalo sve više i više novca za izgradnju nove infrastrukture kojeg nije bilo. U takvoj situaciji nije bilo novca ni za održavanje postojeće infrastrukture, koja je iz godine u godinu propadala – ukazao je gradski menadžer.  

Tako je, istakao je Vesić, Beograd doveden u stanje u kom smo ga zatekli pre više od tri godine. 

– Zbog toga nam danas treba skoro 700 miliona evra samo za obnovu gradskih ulica kroz koje prolazi javni prevoz, skoro milijardu evra za izgradnju nedostajuće kanalizacije i pet fabrika za preradu otpadnih voda, više od 300 miliona evra kako bismo rešili problem deponije komunalnog otpada u Vinči… Beograd polako postaje moderna evropska prestonica 21. veka i prirodni centar Balkana. Ovaj proces će trajati decenijama, ali su stvoreni uslovi da se Beograd gradi i razvija. Ove godine, Grad Beograd izdaće građevinskih dozvola za više od milion kvadrata. Svaki novi kvadrat ne znači samo posao za one koji grade, već kreira i nova radna mesta. Beograd neće biti samo grad novih zgrada, već grad za ljude, jer svaki grad čine pre svega ljudi koji žive u njemu – zaključio je Vesić u autorskom tekstu.