utorak, 12. septembar 2017.

Grad Beograd prvi put sistemski suzbijao ambroziju na blizu 30 hektara

Zamenik gradonačelnika Andreja Mladenović i gradski menadžer Goran Vesić obišli su danas javnu površinu na Novom Beogradu gde je primenjena mera suzbijanja korova ambrozije hemijskim sredstvima i podsetili da se od ove godine prvi put sistemski uništava taj opasan alergen na celoj teritoriji prestonice. 

Oni su potom obišli i jednu privatnu parcelu na Novom Beogradu na kojoj raste ambrozija i ukazali i na taj vid problema, a obilasku su prisustvovali i direktorka Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju Dragana Despot, sekretarka za zdravstvo Vera Dražić i član Gradskog veća Radenko Durković.

Mladenović je istakao da danas u Beogradu gotovo da nema porodice u kojoj neko nije ugrožen alergijama koje izaziva ambrozija, posebno u vreme cvetanja tokom jula, avgusta i septembra. 

– Ambrozija je uzročnik velikih zdravstvenih problema, zbog čega je Skupština grada ove godine usvojila plan za lociranje i program za suzbijanje te korovske biljke, za šta je izdvojeno 15 miliona dinara. Monitoring je urađen na blizu 140 hektara u gradu, koji uključuju javne, ali i privatne i poljoprivredne površine. Tretiranje ambrozije je izvedeno na blizu 30 hektara, i to većinom na najugroženijim opštinama kao što su Novi Beograd, Zemun, Surčin, Rakovica, Čukarica i Palilula – naveo je Mladenović. 

On je istakao da se organizovanom i sistemskom akcijom može veoma brzo doći do dobrih rezultata i konačnog iskorenjivanja ambrozije sa javnih površina. Problem, kako je ukazao, predstavljaju privatne parcele gde Grad Beograd i Zavod za biocide, koji sprovodi mere, ne mogu da pristupe suzbijanju korova. 

Mladenović je pozvao građane da uklanjaju ambroziju sa privatnih površina i da to mogu uraditi hemijskim sredstvima, košenjem ili čupanjem  biljke, kao najefikasnijim vidom uništavanja. 

– Za sledeću godinu Grad Beograd je predvideo široku akciju suzbijanja ambrozije, a kao podsticaj i sredstva za otkupljivanje te korovske biljke od naših sugrađana, što bi se kasnije prerađivalo u biomasu – najavio je zamenik gradonačelnika. 

Vesić je dodao da je akcija Grada Beograda dobra, ali nije dovoljna jer se tretiraju samo javne površine. 

– Postoji veliki problem sa privatnim površinama gde Zavod za biocide, „Zelenilo” i druga gradska preduzeća koja sprovode akciju suzbijanja, nemaju pristup. Zbog toga smo u ovaj posao uključili naše gradske opštine, koje se bave privatnim – zakorovljenim površinama na svojim teritorijama. Zatim su opštinske inspekcije naložile vlasnicima tih parcela da pokose ambroziju, a početni rezultat bio je zadovoljavajući – istakao je Vesić. 

On je kazao da je štampana i brošura kako bi se građani upoznali sa izgledom ambrozije, te da se oni različitim podsticajnim merama stimulišu u suzbijanju ambrozije, pre svega čupanjem, jer se u suprotnom ona ponovo regeneriše. 

Takođe je izrazio očekivanje da će sledeće godine moći da se kaže da je pri kraju rešavanje ovog problema koji nije mali, s obzirom na to da su neke procene da već oko 10 odsto ukupnog stanovništa Beograda ima problema sa tim alergenom.  

– To naprosto, pored zdravstvenog problema, utiče i na privredu, jer ljudi koji su podložni tada su manje produktivni ili uopšte ne dolaze na posao. A poznato je da mnogi gradovi u Evropi nemaju taj problem, jer ambroziju tretiraju na vreme i po standardima – ukazao je gradski menadžer i zahvalio je Gradskom zavodu za biocide na dobrom obavljenom poslu, ali i na suzbijanju komaraca kojih je ove godine bilo nikad manje. 

Direktorka Zavoda za biocide Dragana Despot istakla je da je cilj za sledeću godinu da se ambrozija tretira u početnoj fazi rasta, a u tome treba da učestvuje celokupna društvena zajednica. 

– Uspešnost čitavog ovog projekta zavisi od toga koliko se svi angažujemo, zbog našeg i zdravlja naših bližnjih. Bitno je da se ambrozija iščupa u kasno proleće i ne dopusti da ona dođe u fazu cvetanja – zaključila je Dragana Despot.