subota, 11. novembar 2017.
Vesić: Spomen-pločom Risti Marjanoviću obnavljamo kulturu sećanja
Gradski menadžer Goran Vesić svečano je u Domu Vojske Srbije otkrio spomen-ploču Risti Marjanoviću, prvom srpskom foto-reporteru i autoru velikog broja fotografija iz Balkanskih ratova, Prvog i Drugog svetskog rata. Spomen-ploču podigli su Grad Beograd i Ministarstvo odbrane Vlade Republike Srbije.
On je zahvalio Marjanovićevoj porodici, Vojsci Srbije i svima koji su učestvovali u organizaciji ovog događaja.
– Ovo je još jedan dokaz da u poslednjih nekoliko godina pokušavamo da obnovimo kulturu sećanja, kao i da važni ljudi za našu istoriju i kulturu dobiju obeležje u Beogradu. Ako se budemo sećali svoje istorije i budemo učili na sopstvenim greškama, imaćemo bolju budućnost. Verujem da smo na ovaj način dali poseban doprinos u danu kada čitav progresivni deo sveta slavi pobedu i završetak Prvog svetskog rata – rekao je Vesić.
Vesić je u društvu Marjanovićeve porodice podsetio da se danas navršava 99 godina od završetka Velikog rata, u kojem je Srbija, kao i uvek, bila na pravoj strani i u kojem je veliku pobedu platila ogromnom cenom.
– U tom ratu naša zemlja je izgubila 26 odsto stanovništva. Srbija je izgubila 60 odsto muške populacije, a od 700.000 mobilisanih vojnika kući se vratilo oko 160.000. Ukupno je, kada se saberu i civilne žrtve, broj srpskih žrtava između 1 i 1,25 miliona. To je demografski udarac od kojeg se Srbija nikada nije oporavila – rekao je gradski menadžer.
Prema njegovim rečima, velika pobeda nikada ne bi bila sačuvana i danas se o njoj ne bi toliko znalo, da nije bilo fotografija Riste Marjanovića. On je, naveo je Vesić, ovekovečio pobede srpske vojske na Kolubari i Ceru, povlačenje preko Albanije i sve tragedije kroz koje je prošao naš narod i vojska u Prvom svetskom ratu.
– Zahvaljujući njegovim fotografijama u svetu su organizovane akcije pomoći srpskoj vojsci - u Velikoj Britaniji, Sjedinjenim Državama, ali i Carskoj Rusiji. Prvi svetski rat je velika i svetla stranica naše istorije. Platili smo veliku cenu, jer je okupator vršio teške odmazde nad civilnim stanovništvom, do tada nezapamćene u Evropi. To se događalo kasnije, u Drugom svetskom ratu, ali u Prvom samo nad srpskim stanovništvom, naročito u Mačvi. Rista Marjanović je nastavio da radi svoj posao, odbio je saradnju sa Nemcima 1941. godine, da bi 1944. podario našem sećanju fotografije oslobođenja Beograda – dodao je Vesić.
Mnoge Marjanovićeve fotografije su danas izložene, naglasio je Vesić, i da nije bilo njih verovatno ne bismo znali mnoge detalje o herojskoj borbi Narodno-oslobodilačke vojske i Crvene Armije koja je oslobođenjem Beograda završena 20. oktobra 1944. godine.
– Rista Marjanović svedoči o jednom vremenu, o 20. veku, kada smo kao država učestvovali u dva svetska rata. Beograd je u tom periodu pet puta razaran, a svaki put smo bili na pravoj strani istorije i imali prijatelje širom svete. Iz njegovih fotografija bi trebalo da naučimo da više nikada ne dovodimo svoju zemlju u situaciju da mora da bude razarana i da bude žrtva velikog sukoba. Njegove fotografije su veliko bogatstvo i važno je što su Vojska Srbije i Grad Beograd doneli odluku da čuvaju uspomenu na njega – zaključio je gradski menadžer.