ponedeljak, 18. decembar 2017.

Goran Vesić: Sedam velikih pobeda Beograđana i beogradske vlasti

Gradski menadžer Goran Vesić rekao je danas prilikom podnošenja izveštaja o radu, poslednjem pred nove izbore za Skupštinu Grada Beograda, da se pored prezentovanja onoga šta je urađeno, Beograđanima nudi i san o Beogradu 21. veka, vizija razvoja grada, ideje o tome kako da grad postane centar ovog dela Evrope i plan kako će Beograd postati bolje mesto za život građana. On je izneo sedam velikih pobeda Beograđana i Skupštine grada u protekle četiri godine – od spuštanja Beograda na reke, decentralizacije grada i velikih investicija, do toga da je Beograd postao human grad i po meri građana. 

– Srpski rečeno, politika je planiranje budućnosti. Mi koji smo se sa velikim uspehom izborili sa problemima koje nam je ostavila prethodna vlast i postavili čvrste temelje na kojima će se naš grad razvijati narednih decenija imamo pravo i kredibilitet da građanima danas ponudimo plan za bolju budućnost. Najvažnija obaveza političara koji vode i koji će da vode Beograd jeste da učine sve da naš grad nikada više ne bude u situaciji da bude rušen i uništavan, odnosno da ne moramo kao pedeset puta ranije da počinjemo ponovo i da gradimo iz temelja. Da će biti tako, najbolja garancija je mudra spoljna politika koju vodi predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić. Beograd je deo te politike, kao što je deo ekonomske politike Vlade, i zato naš grad uspešno rešava zatečene probleme i razvija se. Za razvoj našeg grada najvažnije je da se ista politika vodi u Beogradu i Srbiji jer samo tako naš grad može da nastavi da se razvija i da ostvaruje svoje snove. A razvoj grada je najvažniji interes Beograđana. Zato, svi koji nude Beograđanima sukobe sa Vladom Srbije, tvrde da Beograd može da se razvija sam bez bilo čije pomoći i svoje kandidature vide kao šansu da ruše legalno izabranu Vladu i predsednika, stvaraju haos i nerede u državi – rade protiv interesa Beograđana – rekao je Vesić.

On je naglasio da je siguran da će u nekim budućim istorijama Beograda ovaj period biti opisan kao vreme kada se grad konačno spustio na reke i kada je umesto da se širi ka periferiji, počeo da se razvija na svojim obalama. 

– Ta promena pravca u kojem se grad razvija, koju su sve vlasti pre nas želele ali nisu imale ni snage, ni hrabrosti, a ni vizije da je sprovedu, istorijska je pobeda Beograda i veliki uspeh ove gradske vlasti. Beograd se vekovima razvijao tako što se širio ka periferiji, van plana generalne regulacije. Ove godine je tačno 150 godina kako je Emilijan Josimović, prvi srpski urbanista, 1867. godine izradio prvi urbanistički plan Beograda. Beograd se, nažalost, van tog plana širio prema perifiriji svih ovih godina. Posledica takvog razvoja bila je da je gradu trebalo sve više i više novca da urbanizuje novoizgrađene delove, izgradi puteve, sprovede vodovod i kanalizaciju, a u novije vreme i javni prevoz. Tako je Beogradu nedostajalo sve više i više infrastrukture i to ne samo u novoizgrađenim delovima grada već i u centru koji je urbanizovan i gde je staru infastrukturu trebalo modernizovati – istakao je Vesić.

Gradski menadžer je naveo da je ova gradska vlast prva koja ostvaruje vekovni san Beograđana o spuštanju grada na reke. 

– Naš grad ima skoro 200 kilometara neiskorišćenih rečnih obala. Zahvaljujući upornosti i zalaganju predsednika Vučića, Beograd dobija velelepni projekat „Beograd na vodi” na preko stotinu hektara savske obale u centru grada. Znaju to i naši protivnici, pa se najviše laži širi upravo o ovom projektu. Svašta smo slušali, od toga da je to samo maketa, da se projekat nikada neće graditi, da tone, a sve ne bi li se zaustavio razvoj grada. Na njihovu žalost, a na sreću svih Beograđana, projekat se uspešno razvija. Grad posebno insistira na uređenju javnih površina, pa tako i pre završetka prvih objekata već imamo uređen jedan veliki deo Sava promenade, sa pratećim sadržajima – biciklističke staze, drvoredi, silasci na reku, dečja i sportska igrališta, nova rasveta. Uveliko se izvode radovi i na izgradnji novog bulevara u okviru projekta „Beograd na vodi”, koji će pored obostranih zelenih pojasa i trotoara, imati i biciklističku stazu i četvorostruki drvored. Do kraja sledeće godine ovaj bulevar će povezati Karađorđevu ulicu i Bulevar vojvode Mišića, čime će Bulevar vojvode Mišića biti znatno rasterećen. Na predlog predsednika Vučića, ovaj bulevar poneće ime američkog predsednika Vudroa Vilsona, velikog prijatelja srpskog naroda, jer se upravo sledeće godine navršava sto godina kako se po njegovom naređenju u znak počasti za žrtve srpskog naroda u Prvom svetskom ratu vijorila srpska zastava iznad Bele kuće. Osim stambenih kula, počela je i izgradnja tržnog centra u okviru „Beograda na vodi”, koji će biti najveći tržni centar u regionu, kao i izgradnja Kule Beograd, koja će biti najviša zgrada u ovom delu Evrope – istakao je Vesić.

Svi veliki novi projekti našeg grada su na rekama, a među njima su Blok 18 koji se nalazi tačno preko puta „Beograda na vodi”, zatim veliki stambeno-poslovni kompleks u Makiškom polju na Savi, te bivši „Beko”, Luka Beograd i Marina Dorćol, koja odlukom Vlade Srbije postaje Naučno-istraživački centar „Nikola Tesla”, kao i Višnjičko polje i leva obala Dunava od Pupinovog do Pančevačkog mosta tzv. „Treći Beograd”. Konačno, skoro 200 godina od kako je knjaz Miloš počeo da gradi savsku varoš, Beograd je otkrio svoje reke, njihovu atraktivnost i baš zahvaljujući tome privlači strane investitore, ocenio je Vesić.

„Beograd na vodi” je pokrenuo čitav niz drugih infrastrukturnih projekata, koji su decenijama bili nezavršeni, kao što su izgradnja glavne železničke stanice „Prokop”, iseljenje železničkog i autobuskog saobraćaja iz centra grada, izgradnja automobilskog tunela koji će da poveže Savu i Dunav, izmeštanje autobuske stanice. To su projekti osmišljeni u vreme Tita, za koje je pitanje kada bi bili završeni da nije počela realizacija projekta „Beograd na vodi”, naglasio je gradski menadžer.

Druga velika pobeda tiče se decentralizacije, koja prema Vesiću, ne znači samo prebacivanje nadležnosti sa grada na opštine, već spuštanje odlučivanja na nivo građana, a uslužne centre na nivo mesnih zajednica. Vlast postoji zbog građana, a ne zbog političara, poručio je gradski menadžer.  

Gradski menadžer je naznačio da je sledeća pobeda ove gradske vlasti to što je Beograd postao grad kranova. Grad Beograd je u periodu od 2010. do 2013. godine izdao ukupno 1.977 lokacijskih dozvola i 309 građevinskih dozvola. Ukupna površina za izgradnju na osnovu izdatih građevinskih dozvola iznosila je 793.780 metara kvadratnih. U periodu od 2014. godine do 15. decembra 2017. godine, Grad Beograd izdao je ukupno 2.443 lokacijska uslova i 644 građevinske dozvole. Ukupna površina za izgradnju na osnovu izdatih građevinskih dozvola iznosi dva i po miliona kvadrata. 

– Ova, 2017. godina bila je posebno značajna jer očekujemo da izdamo dozvola za oko milion kvadrata, što je bilo nezamislivo pre samo nekoliko godina – istakao je Vesić. 

Govoreći o naknadama za građevinsko zemljište koje obračunava Direkcija, od 2010. do 2013. godine obračunata je naknada za oko milion kvadrata. U periodu od 2013. do 2017. godine obračunate su naknade i doprinosi za 2,1 milion kvadrata. Tako je Beograd postao grad kranova, istakao je Vesić.

– Naša pobeda je i to što Beograd postaje human grad po meri čoveka. Naša vizija jeste da se Beograd humanizuje, da postane grad koji je bolji za život svih stanovnika. Kada kažemo humaniji grad, to znači da infastruktura, saobraćaj, urbanizam i svakodnevni život budu usmereni i podređeni običnom čoveku. Za četiri godine uredili smo oko 20 hiljada metara kvadratnih pešačkih zona, što je najviše u Evropi. Posadili smo preko stotinu novih sadnica u pešačkoj zoni od 4.800 stabala, koliko je ove godine posađeno u Beogradu, dok je u poslednje četiri godine Beograd dobio 17 hiljada novih stabala. Trenutno je 15 odsto Beograda pod šumom, a naš cilj je da u narednih deset godina dođemo do 30 odsto. Oslobađamo uzurpirane javne prostore od privremenih objekata, pa smo tako ove godine oslobodili desnu stranu Bulevara oslobođenja, prostor između Slavije, Nemanjine, Kralja Milana i Kralja Milutina, gde niče novi park, prostor kod Kalenić pijace između Viške i Kursuline, desnu stranu Ruzveltove, prostor u 27. marta pored Skupštine Beograda, plato ispred Doma omladine... Posebno ćemo se baviti Novim Beogradom, gde su mnoge javne površine uz pomoć tamošnje opštinske vlasti zauzete što bespravnim, što privremenim objektima. Ti privremeni objekti i uzurpacija javnog prostora tekovine su prethodnih vlasti. Beograd će sledeće godine dobiti uređen Trg Politike, posvećen velikim novinarima ovog lista, Bezistan i Spasićev pasaž – precizirao je Vesić.

Pored sređivanja fasada, dečjih igrališta, skverova, urbanih džepova, sportskih terena, ali i velikih parkova, Beograd je doneo odluku da biciklističke staze moraju da se izgrade u svim ulicama prvog prioriteta. 

– To je hrabra odluka, ali je u skladu sa standardima razvijenih evropskih prestonica u kojima bicikl postaje deo javnog prevoza. Naš osnovni cilj koji ćemo ostvariti makar delimično u narednom mandatu jeste da se stvore uslovi da bicikl postane prevozno sredstvo jer se danas koristi samo za rekreaciju. Zahvalnost za ovo dugujemo glavnom urbanisti i gradskom sekretaru za saobraćaj, a za mene lično ovo je važno jer sam 1997. godine, kao član tadašnjeg Izvršnog odbora grada zadužen za sport, sproveo izgradnju tada prve biciklističke staze od 25. maja do Ade Ciganlije. Veliki su otpori ovoj promeni u svim strukturama, ne samo u opoziciji nego i kod nekih predstavnika vlasti jer mnogi ne mogu da shvate da ne mora svuda da se dođe automobilom, ali naučiće – istakao je Vesić. 

Sledeća velika pobeda jeste to što Beograd postaje grad kulture, koji gaji sećanje na svoju tradiciju i istoriju. Grad u kojem su živeli i stvarali Dositej Obradović, Ivo Andrić, Miloš Crnjanski, Borislav Pekić, Danilo Kiš, Tin Ujević, Desanka Maksimović, Milorad Pavić, Isidora Sekulić, Dušan Radović, Branko Miljković, Danilo Bata Stojković, Ljuba Tadić, Bekim Fehmiu, Dragan Nikolić, predodređen je da bude kulturna prestonica ovog dela Evrope, ocenio je Vesić, podsećajući da je Beograd ove godine ponovo dobio Muzej savremene umetnosti, pošto je bio zatvoren deset godina. Ostaće upamćeno i da se grad poslednje tri godine odužio mnogim velikim ljudima koji su bili važan deo Beograda. Spomenike su dobili Borislav Pekić i Milutin Milanković, Momo Kapor je dobio skver i ulicu, Nikolaj Krasnov svoju ulicu, Karl Malden će dobiti ploču na Kinoteci, kralj Aleksandar svoju obalu, a spomenike treba da dobiju Stefan Nemanja, Zoran Đinđić i Vasko Popa. 

– Istrajno radimo na negovanju kulture sećanja i meni je to lično važno jer grad mora da se oduži mnogim divnim ljudima koji su ovde živeli, koji su stvarali naš Beograd i učinili ga velikim i slavnim kakav jeste – kazao je Vesić.

Beograd će naredne godine dobiti i svoju prvu likovnu galeriju na Kosančićevom vencu, Ministarstvo kulture će ponovo preuzeti naš najlepši galerijski prostor „Cvijetu Zuzorić”, a zajedno sa istim ministarstvom grad radi i na projektu izgradnje zgrade opere i baleta na mestu sadašnjeg Staklenca na Trgu republike. Obnovljeni su česma Mehmet Paše Sokolovića i Damat Ali pašino turbe na Kalemegdanu, u toku je obnova Malog stepeništa, a sledeće godine nas čeka obnova Velikog stepeništa, Sahat kule i Turskog kupatila, naveo je Vesić.

Kao još jednu veliku pobedu, gradski menadžer je naznačio sve veći broj radnih mesta, stavljanje u funkciju Naučno-tehnološkog parka, sticanje Bg prakse, programe zapošljavanja. On je izrazio uverenje da će se do polovine novog mandata gradske skupštine rešiti problem sa nedostajućim mestima u vrtićima, jer kako je ocenio, to nije samo namera grada već i obaveza. Ovaj cilj nije samo politički već i ljudski i civilizacijski, ocenio je Vesić, navodeći kao sledeću veliku pobedu – poverenje koje grad ima kod najstarijih sugrađana. Beograd je dom za sve, a zrelost jednog evropskog društva meri se time kako se vodi računa o najstarijima i najmlađima, poručio je gradski menadžer. 

Gradski menadžer se osvrnuo i na to je da je ova gradska vlast prva koja transparentno donosi odluke i uključuje građane u ovaj proces, podsećajući na nedavno pokrenutu akciju „Da se gradi i radi po tvom”, u okviru koje građani predlažu projekte koji će se realizovati, a grad i opštine odvajaju određen budžet kako bi se ti projekti zaista sproveli. Veliki odziv na ovu akciju samo pokazuje koliko građani žele da učestvuju u procesu odlučivanja. 

– Ova akcija samo je nastavak dve pilot akcije koje mi u gradu sprovodimo već godinu dana. Prva je akcija „Vračarske ideje”, u okviru koje je predsednik opštine Vračar uputio pismo svim građanima i pitao ih šta od projekata predlažu da bude deo opštinskog budžeta. Skoro hiljadu građana je odgovorilo i dalo svoje predloge, a mnogi od tih predloga našli su se ove godine u budžetu. Gradski urbanista Milutin Folić već godinu dana sprovodi aktivnost koju ja zovem „narodni urbanizam” i koja podrazumeva da gde god radimo neki urbani džep ili skver pitamo građane šta bi oni voleli da bude tamo. Tako smo uradili skver Mome Kapora, a sada radimo na Crvenom krstu. Veliki odziv građana na ove aktivnosti pokazuje da grad treba da bude još otvoreniji i da ih još više uključi u procese – rekao je Vesić, navodeći da su u poređenju s prethodnim periodom u ovoj oblasti napravljeni „koraci od sedam milja”.  

On je na kraju poručio svima koji su deo gradske vlasti, da bez obzira na funkciju, imaju čast i privilegiju da učestvujete u vođenju Beograda. 

– Razumite tu čast kao veliku obavezu prema svom gradu, da ga svojim odlukama učinite boljim i lepšim. Beograd nije plen, kako ga doživljavaju naši protivnici koji su već podelili funkcije i javna preduzeća, jer ih samo to interesuje. Beograd je veći od svakog pojedinca i večan je, za razliku od nas. Naša obaveza je da svako od nas učini sve što je u njegovoj moći da doprinese večnoj slavi Beograda, a ne svojoj slavi jer ona ne postoji. Postoji samo Beograd. Da bi se vodio Beograd, on mora da se voli. Beograd ima svoje snove i počeo je da ih ostvaruje. Iza nas su hiljade godina naše istorije, a ispred nas večnost. Nama je pripala čast da budemo mali deo njegove večnosti i da ga učinimo boljim, pre svega za ljude – poručio je gradski menadžer.
On je sve upozorio da ta čast ne sme da se zloupotrebljava i da svaka odluka treba da bude dobra za Beograđane.