četvrtak, 17. maj 2018.

Grad Beograd obeležio slavu Spasovdan

Svetom arhijerejskom liturgijom u Vaznesenjskoj crkvi i svečanom litijom centralnim gradskim ulicama danas je obeležena gradska slava Vaznesenje gospodnje – Spasovdan.

Nakon liturgije, koju je služio patrijarh Irinej u Vaznesenjskoj crkvi, održana je svečana litija u kojoj su pored patrijarha učestvovali domaćin slave – gradski menadžer Goran Vesić, zamenik gradonačelnika Andreja Mladenović, zamenica predsednika Skupštine grada Andrea Radulović, gradski urbanista Milutin Folić, članovi Gradskog veća, gradski sekretari, direktori komunalnih preduzeća, predsednici opština, predstavnici MUP-a, Vojske Srbije, princ Aleksandar Karađorđević sa suprugom, deca iz Udruženja „Sveta Srbija”, sveštenstvo Srpske pravoslavne crkve, Svibor, kao i brojni građani. 

Gradski menadžer Goran Vesić, ovogodišnji domaćin gradske slave, rekao je da je broj ljudi u litiji premašio sve dosadašnje od 1992. godine, od kada Grad Beograd ponovo obeležava ovaj praznik i dodao da su se građani Beograda odazvali pozivu i učestvovali u svečanoj povorci.

– Danas se sećamo zaveta despota Stefana Lazarevića koji je ustanovio ovaj datum kao gradsku slavu još 1403. godine i ponosno je slavimo već 615 godina, moleći se da naš grad napreduje, da živi u miru, da nas bude više i da Beograd bude pokretač razvoja naše zemlje. Spasovdan je važan praznik za naš grad, jedan od najstarijih i koristim priliku da čestitam svim Beograđanima našu zajedničku slavu. To je, pored porodične, druga slava za svakog našeg sugrađanina i svi želimo da naš grad živi u miru i da se u miru razvija – istakao je Goran Vesić.

Tokom svečane litije na čijem čelu su Jerusalimski krst i barjak grada Beograda, održane su tri molitve – molitva za život i zdravlje Beograđana, molitva za mir i blagostanje i molitva za pomen svima koji su živote dali za očuvanje i slobodu Beograda. 

Litija je krenula Ulicom admirala Geprata, zatim se uputila ka Ulici kralja Milana do Terazija, gde je očitana prva molitva. Kolona se potom kretala Knez Mihailovom i Pariskom ulicom do Patrijaršije i Saborne crkve, gde je čitana druga molitva, a potom se uputila Pop Lukinom, Brankovom, Ulicom kraljice Natalije i Dobrinjskom do porte Vaznesenjske crkve, gde je simbolično zatvoren krug i očitana treća molitva u spomen svih palih junaka Beograda.

Nakon litije, u zgradi Starog dvora, domaćin slave Goran Vesić prelomio je slavski kolač i zapalio sveću sa zaposlenima u Skupštini Grada Beograda.

Beograd slavi Spasovdan kao svoju slavu od kada je despot Stefan Lazarević 1403. godine gradu dao status prestonice, u čast obnove i napretka. Starozavetna slava simbolično ukazuje na uzdizanje – vaznesenje grada iz pepela i neuništivu nadu i veru u budućnost i predstavlja jedan od deset praznika posvećenih Hristu.