nedelja, 16. decembar 2018.

Gradonačelnik za „Politiku”: Saobraćajem po zonama protiv gužvi na ulicama

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić najavljuje u današnjem intervjuu za list „Politika” da će se od januara, u okviru pretvaranja Beograda u „pametan grad”, krenuti sa sistemom upravljanja saobraćajem po zonama. Reč je o postavljanju i uvezivanju pametnih senzora i kamera i umrežavanju semafora u određenom delu prestonice, čime će se omogućiti više „zelenih talasa”, ističe Radojičić. Ideja je da sistem prati navike vozača i da predvidi stanje na ulicama, odnosno po zonama.  

– To znači da ćemo, ukoliko ocenimo da je gužva na Novom Beogradu, moći da ubrzamo saobraćaj na Brankovom mostu i time rasteretimo Novi Beograd. To je veliki korak u odnosu na trenutnu situaciju, jer sada i semafori i ostatak sistema većinom funkcionišu nezavisno od stanja na ulicama. Ovo je veliki posao, ali kako budemo postavljali i umrežavali ove uređaje, tako će građani moći odmah da osete dobrobit novog sistema. Potrebu za uvođenjem novog sistema potvrdili su nam i pilot projekti koje smo sproveli. Trenutno na 15 lokacija merimo obim saobraćaja, na 280 od 650 raskrsnica imamo neku vrstu senzora, a na 67 putnih pravaca moguće je uspostaviti „zeleni talas” – ukazuje Radojičić, dodajući da za problem saobraćajnih gužvi, sa kojima se ne suočava samo naša prestonica već i najveći svetski gradovi, nema brzog rešenja.  

– Trudimo se da ovom problemu pristupamo humano i ekološki. Želimo da skratimo vreme putovanja, da bolje iskoristimo postojeće resurse i podstičemo građane da koriste GSP umesto sopstvenog vozila. Podsetiću da je kod nas u najvećem broju vozila samo jedan čovek. Kako bi bilo manje vozila na ulicama, važno je da se više ljudi opredeljuje za gradski prevoz, vožnju bicikala i pešačenje, a da bismo ih podržali u tome, širimo pešačke zone i biciklističke staze – ukazuje Radojičić.  

U okviru pretvaranja Beograda u „pametni grad”, od januara će početi i formiranje takozvanih „ličnih karti svih gradilišta” na teritoriji prestonice.  

– Objedinićemo podatke o svim građevinskim radovima u gradu, tako da preko svojih računara svi direktori gradskih preduzeća mogu da dobiju informacije o tome gde se odvijaju i u kojoj su fazi. Ovo će omogućiti bolju usklađenost radova javnih preduzeća, brže završavanje radova i velike uštede – kaže prvi čovek prestonice.  

Trenutno se u gradu razvija i Situacioni centar u kojem će na jednom mestu biti sve ključne informacije važne za komunalno funkcionisanje prestonice – od potrošnje vode i energije, preko gradskog osvetljenja, pametnog upravljanja saobraćajem, video-nadzora, parking mesta i javnih garaža.

– To znači da će svi komunalni problemi biti uočeni istog trenutka kada se pojave i da će biti moguće rešiti ih veoma brzo. Situacioni centar će biti gotov 2020. godine, a razvijamo ga uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj – napominje Radojičić.  

Neka od rešenja koja podrazumeva „pametni grad” već se primenjuju u prestonici. Pre oko mesec dana unapređen je dispečerski centar u okviru kojeg se koordiniše celim sistemom „Beogradskih elektrana”, tako da u toku hladnih dana Beograđanima stanovi budu topli, a da se pritom vodi računa da se ne troši više električne energije nego što je potrebno.  

– Na osnovu pregleda vremenskih prognoza, koje se ažuriraju na svakih 15 minuta, sada može da se predvidi koliko će se energenata potrošiti u naredna 72 sata. Zahvaljujući tome, procena je da ćemo godišnje uštedeti više od 500 miliona dinara, a potrošnja gasa će se smanjiti za oko tri procenta. Celokupan projekat rađen je na osnovu iskustva Japana – dodaje Radojičić.  

Započet je i projekat pametnog parkiranja kako bi se vozačima pružile brze informacije o najbližim slobodnim parking mestima. Postavljene su info-table koje pokazuju broj slobodnih mesta u garažama u blizini, što, kako navodi Radojičić, vozačima smanjuje za oko 20 odsto vreme koje bi trošili na traženje parking mesta.  

– Time za oko 30 odsto smanjujemo i emisiju ugljen-dioksida. Do sada je postavljeno 1.500 bežičnih senzora na lokacijama širom grada, a podaci se prikupljaju 24 sata sedam dana nedeljno. To je odličan primer kako se na jednostavan način, malim projektima i savremenom tehnologijom poboljšava kvalitet života građana. Ovu oblast želimo dalje da unapređujemo – kaže Radojičić.  

Prema prognozama, u narednih 15 godina Beograđana će biti za oko 250.000 više nego danas, pa je potrebno da na vreme pripremimo i organizujemo naš grad kako bi mogao da odgovori na izazove gradova koji rastu, zaključuje gradonačelnik.