četvrtak, 14. mart 2019.

Gradonačelnik Radojičić za eKapiju o pametnim rešenjima: Beograd je grad impresivnih mogućnosti

Zoran Radojičić, gradonačelnik Beograda, naveo je u intervjuu za eKapiju da pametni gradovi koriste savremene tehnologije za unapređenje kvaliteta života građana u metropolama i rešavanje izazova kao što su saobraćajne gužve ili komunalni problemi, te da je njegov cilj da Beograđani upravo osete taj boljitak u svakom segmentu života. Smart city rešenja, na kojima grad uveliko radi, obuhvatiće na prvom mestu rešavanje saobraćajnih gužvi, promociju pešačenja, biciklizma i javnog prevoza, poručio je Radojičić.

– Da bismo imali pametan grad, po meri svojih građana, ne smemo svu pažnju da usmerimo samo na uvođenje tehnologije, senzora i interneta. Potrebno je, pre svega, da imamo realnu viziju razvoja našeg grada i da postavimo specifične ciljeve pametnog urbanog razvoja. Tek onda, elemente pametnih gradova možemo ugrađivati u sve oblasti rada, od mobilnosti, zdravstva i sigurnosti, do rasvete, životne sredine, energije. Važno je i da snažnije stimulišemo inovacije, da stvaramo pozitivnu klimu za razvoj ideja i privlačenje novih investitora. Uverio sam se da Beograd u tom smislu jeste grad impresivnih mogućnosti i vrlo složenih i ozbiljnih izazova. Mnogi projekti, poput „Beograda na vodi”, pešačkih i biciklističkih staza i garaža rade se po principima pametnih gradova. Unapređena je i komunikacija građana i Uprave, kroz „Beokom servis” i omogućavanje građanima da svaki problem u radu komunalnih službi mogu da prijave čim ga uoče – istakao je Radojičić.

Gradonačelnik se osvrnuo i na jedan od primera – formiranje „ličnih karata” gradilišta u Beogradu, koje je sada u test fazi. Ono sadrži objedinjene podatke o svim građevinskim radovima u gradu, tako da preko svojih računara svi direktori gradskih preduzeća mogu da dobiju informacije o tome gde se odvijaju i u kojoj su fazi.
 
– Ovo će omogućuti bolju usklađenost radova javnih preduzeća, brže završavanje radova, velike uštede, kao i smanjivanje mogućnosti da se radovi dupliraju. U pametnim gradovima, građani brže, lakše i jednostavnije zadovoljavaju svoje potrebe. Povećanje kvaliteta i uštedu vremena primenom tehnologija pametnih gradova možemo ilustrovati na primeru gradskog saobraćaja i transporta. Pre svega, uštede vremena se mogu ostvariti ukoliko smanjimo saobraćajnu gužvu i zagušenja u špicevima, a to se može postići ukoliko grad izgradi infrastrukturu koja podržava Internet stvari (IoT), što dalje vodi boljem upravljanju saobraćajem, odnosno realnoj uštedi vremena za svakog učesnika u saobraćaju. Jasno je da pametniji i zeleniji načini transporta, kao što su biciklizam, električni automobili, car sharing, mogu učiniti naša dnevna putovanja efikasnijim, i po pitanju vremena i novca – kazao je Radojičić.

Reč je o ogromnom potencijalu koji je potrebno prepoznati i iskoristiti, dodao je gradonačelnik, i precizirao da po nekim procenama, Smart city tehnologije na svetskom nivou mogu u narednim godinama da doprinesu ostvarivanju nezamislivo velikih ušteda, oko pet triliona dolara na godišnjem nivou. 

– Pametni gradovi privlače investicije jer pametni gradski sistemi smanjuju operativne troškove privredi, značajno uvećavajući njihovu efikasnost i efektivnost, odnosno njihove mogućnosti za ekonomski rast. Uštede koje se postižu na ovaj način zapravo stvaraju mogućnost za angažovanje tih rezervnih sredstva za druge oblasti gradskog života. To znači da se više novca može uložiti u projekte za dobrobit zajednice, u obrazovanje, zdravlje i druge oblasti koje unapređuju kvalitet života građana.

Radojičić je najavio i da se počinje sa primenom „pametnog” rešenja za saobraćajne gužve.

– Primenićemo sistem za upravljanje saobraćajem po zonama, koji će nam omogućiti da vozila usmeravamo u zavisnosti od gužvi, kao i da imamo više zelenih talasa. To praktično znači da ćemo postavljati i uvezivati kamere i senzore na saobraćajnicama, a dobijene informacije će nam omogućiti da reagujemo. Najprostije objašnjeno, tako što će u ulici u kojoj nema gužve, češće biti crveno svetlo, kako bi u ulici koja je opterećena zeleni signal trajao duže. Reč je o trogodišnjem projektu, što znači da ćemo 2021. godine imati zaokružen Adaptibilni zonski sistem upravljanja saobraćajem na oko 300 raskrsnica sa semaforom. Kako bismo pronašli najbolji model za Beograd, ekipa iz Sekretarijata za saobraćaj je krajem prošlog meseca bila u Varšavi koja primenjuje ovaj sistem. U razgovoru sa predstavnicima grada oni su čuli šta su prednosti ovog sistema, kao i sa kojim su se problemima u samoj primeni suočavali, a koje bismo mi ovde eventualno mogli da izbegnemo – rekao je Radojičić.

Gradonačelnik se osvrnuo i na projekat pametnog parkiranja, s ciljem da se vozačima pruže brže informacije o najbližim slobodnim parking mestima. 

– Postavili smo info-table koje pokazuju broj slobodnih mesta u garažama u blizini. Prema procenama, time se vozačima za oko 21 odsto smanjuje vreme koje bi trošili na traženje parking mesta, a istovremeno, emisija ugljen-dioksida smanjuje se za oko 30 odsto. To je odličan primer kako na jednostavan način, malim projektima, savremene tehnologije pomažu kvalitetu života građana – vozači manje vremena provode u traženju parking mesta, a svi zajedno udišemo vazduh sa manje ugljen-dioksida – naglasio je Radojičić.

Gradonačelnik je najavio i da se trenutno osmišljava strategija pametnog grada, koja će biti prihvatljiva građanima i koja će ih uključiti u planiranje našeg grada. 

– Trenutno smo u procesu izrade konkretnih pametnih rešenja za probleme javnog prevoza i uopšte saobraćaja i transporta u Beogradu. Nova tehnološki napredna rešenja zasnovana su na scenarijima razvoja saobraćajnog sistema iz 2017. godine (Master plan saobraćajne infrastrukture Beograda – smart plan 2021/2027/2033). Naši planovi u tom smislu obuhvataju već pominjano uvođenje senzora za optimizaciju saobraćajnih tokova, značajno uvećanje broja električnih autobusa jer je planirana nabavka novih 80 električnih autobusa, zatim promociju biciklizma, povećanje zelene i zaštićene površine za 20 odsto do 2021. godine, uspostavljanje jedinstvenog informacionog sistema u oblasti životne sredine, što obuhvata i znatno veći broj mernih mesta za realizaciju ekološkog monitoringa – istakao je Radojičić.