utorak, 25. jun 2019.

Vesić: Zadesila nas je prirodna nepogoda sa kojom moramo da se nosimo i od koje nema potpune odbrane

Gradski odbornici usvojili su na današnjoj sednici Zaključak o dostavljanju informacija o razlozima koji su doveli do plavljenja određenih delova grada, šta je Beograd preduzeo po pitanju vremenskih nepogoda i koje su mere koje će nadležne gradske vlasti ubuduće preduzimati. 

O ovoj važnoj temi, kako je navedeno na sednici, govorio je zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić, koji je podsetio da je zbog velike količine kiše došlo do problema u pojedinim delovima grada, naročito na levoj obali Dunava, u naseljima Borča, Ovča, Krnjača i Kotež. Ovo je, naveo je Vesić, velika katastrofa, palo je 104 litra kiše po kvadratnom metru u kratkom vremenskom periodu, dok je u vreme velikih poplava 2014. godine u Obrenovcu za tri dana palo između 180 i 190 litara kiše.

– To je prirodna nepogoda sa kojom moramo da se nosimo i od koje nema potpune odbrane. Za razliku od leve obale Dunava, kada je građen Novi Beograd nasipano je oko šest metara podloge pre nego što su postavljani temelji i zbog toga je Novi Beograd iznad nivoa reke. Nažalost, kompletna leva obala Dunava nalazi se ispod nivoa reke. Kada se tome dodaju podzemne vode, jasno je da zemlja u tom delu Beograda ne može da „primi” veliku količinu vode posle obilnih padavina. Na levoj obali Dunava živi oko 200.000 ljudi. Zbog toga završavamo dogovor sa Evropskom investicionom bankom o kreditu od 35 miliona evra, na koji će Grad Beograd dodati 13 miliona, kako bismo krenuli sa izgradnjom kanalizacione mreže na levoj obali Dunava. Tu, pre svega, pričamo o fekalnoj kanalizaciji. Dakle, za 50 miliona evra biće u potpunosti rešen problem fekalne kanalizacije u ovim naseljima – pojasnio je Vesić.

Govoreći o stanju na terenu, Vesić je ukazao da nivo vode u kanalima opada, što će omogućiti nastavak ispumpavanja vode iz dvorišta, i da trenutno 70 potisnih pumpi rade na levoj obali Dunava, kao i tri velike pumpe.

– Prepumpavanje vode u kanale nije imalo smisla dok nivo u kanalima nije počeo da opada, jer voda nije imala gde da otiče. Problem sa levom obalom Dunava je što prirodno nijedna kap vode ne može da stigne u Dunav, s obzirom na to da sve mora da se radi prepumpavanjem. Zbog toga je projekat izgradnje kanalizacije u tom delu grada izuzetno skup – istakao je Vesić.

Prema njegovim rečima, ipak će i dalje postojati problem kišne kanalizacije čiji će deo moći da prihvati novoizgrađeni sistem, ali imajući u vidu visok nivo podzemnih voda, problem će i dalje postojati kada dođe do obilnih padavina. 

– Danas i sutra ćemo uspeti da prepumpamo svu vodu, nakon čega će Zavod za biocide i medicinsku ekologiju, zajedno sa Gradskim zavodom za javno zdravlje, vršiti hemijski tretman zbog fekalija koje su se izlile, dok su građanima juče deljene kapsule larvicida koje se stavljaju u septičke jame i uništavaju larve komaraca u trajanju od 30 dana. Juče je podeljeno više od 2.500 kapsula i podela će biti nastavljena i danas – naglasio je zamenik gradonačelnika.

On je dodao da je juče Grad Beograd doneo odluku da 24 aviona od četvrtka budu u funkciji zaprašivanja komaraca.  

– Ove godine smo vanredno morali da „podignemo” avione, što je slučaj bio i u Hrvatskoj i nekim drugim zemljama, jer se zbog visokog nivoa voda nije moglo doći do pojedinih lokacija poput Velikog ratnog ostrva i ritova koji su poplavljeni. Apelujem na građane da preuzmu kapsule i na taj način daju doprinos u borbi protiv komaraca – kazao je Vesić.

Naši prethodnici nisu uopšte ulagali u kanalizacione crpne stanice, istakao je on, i dodao da je sadašnja gradska vlast uložila 422 miliona dinara. 

– U pitanju su stanice Dorćol, Reva, Galovica, Karađorđeva, Gazela, Staro sajmište i Retenzija. To su stanice koje bi trebalo da izvlače kišnu kanalizaciju. Crpna stanica na Savskom trgu biće u potpunosti rekonstruisana prilikom rekonstrukcije Savskog trga i još ćemo uraditi dve pumpe na crpnoj stanici Karađorđeva. Trenutno na levoj obali Dunava imamo 136 vozila grada, Sektora za vanredne situacije MUP-a, „Srbijavoda”, kao i drugih republičkih i gradskih institucija. Čeka nas i ozbiljno rešavanje problema kanala – rekao je Vesić i dodao da u celoj Evropi ima poplava.  

On je podsetio da su od 2008. godine do 2013. uložena 894 miliona dinara u kišnu kanalizaciju, a od 2014. do 2019. godine više od 1,3 milijarde dinara. 

Vesić je naveo da će na dnevnom redu današnje sednice biti i urbanistički plan za postrojenje za preradu otpadnih voda u Ostružnici.

– Beogradu je potrebno pet postrojenja za preradu otpadnih voda. Beograd ima više od 120 direktnih ispusta kanalizacije u Dunav i oko stotinu u Savu. Trećina grada nema kanalizaciju, računajući i levu obalu Dunava, dok se iz ostale dve trećine sva kanalizacija sliva u reke. To se više ne radi ni u jednom velikom gradu u Evropi, zbog čega sada radimo fabriku za preradu otpadnih voda u Velikom selu na osnovu Memoranduma o razumevanju sa kineskim partnerima. To će biti najveća fabrika ovog tipa i pokrivaće područje od oko 1,5 miliona ljudi, a potrebno je da se još četiri manje fabrike urade – zaključio je Vesić.

Prema Vesićevim rečima, na dnevnom redu današnje sednice biće i plan detaljne regulacije za novu autobusku stanicu u Bloku 42.

– Autobuska stanica je počela da se radi, a u septembru će već moći da se vide obrisi nove stanice. Tako će biti omogućeno da autobuska stanica ima određene komercijalne sadržaje – rekao je Vesić.

Takođe, na dnevnom redu će biti i raspisivanje tendera za javno-privatno partnerstvo za javne bicikle, što znači da će tender biti rasipsan čim odluka stupi na snagu, naveo je Vesić.

– Planirano je 150 stanica za javne bicikle, svaka će imati šest bicikala, odnosno 900 ukupno. Ukoliko bude potrebe, broj će biti povećan. To će nas naterati da brže radimo biciklističke staze, kojih u ovom trenutku ima oko stotinu kilometara, a u protekle četiri godine urađeno ih je oko dvadesetak. Imamo dosta ambiciozan plan da u naredne četiri godine uradimo 120 kilometara novih biciklističkih staza. Bicikli će biti i obični i električni, koji su potrebni zbog konfiguracije terena – istakao je Vesić.

Danas ćemo doneti i odluku da Velimir Bata Živojinović dobije ulicu na Vračaru, despot Stefan Lazarević će dobiti spomenik, koji će se nalaziti u Bulevaru despota Stefana na uglu sa Palmotićevom ulicom, kao i niz važnih odluka poput završnog računa.

On je najavio narednu sednicu Skupštine grada za sredinu jula, koja će, kako je naveo, biti važna jer će se na dnevnom redu naći rebalans budžeta i novi statut grada, nakon usvajanja novog zakona o glavnom gradu.