petak, 5. mart 2021.

Predstavljena „Knjiga o Beogradu” Gorana Vesića na ruskom jeziku

U Ruskom domu danas je predstavljena „Knjiga o Beogradu” na ruskom jeziku autora Gorana Vesića. Prezentaciji su prisustvovali pomoćnici gradonačelnika Andreja Mladenović i Aleksandar Marković, glavni urbanista Marko Stojčić i gradski sekretar za kulturu Ivan Karl.

Vesić je zahvalio ambasadoru Ruske Federacije Aleksandru Bocan Harčenku, kao i direktoru Ruskog doma Jevgeniju Aleksandroviču Baranovu na gostoprimstvu koje su mu ukazali.

– Velika mi je čast što sam dobio priliku da svoju knjigu na ruskom jeziku ovde prezentujem i prikažem javnosti. To je dokaz da Ruska Federacija ceni sve što u Beogradu radimo na razvoju naših odnosa. Želeo bih da zahvalim i ljudima bez čije pomoći ova knjiga ne bi izašla, a to su pre svega slikar Nebojša Đuranović, koji je ilustrovao knjigu, Milovan Vitezović, predsednik Udruženja književnika Srbije, koji me je nagovorio da napišem knjigu koja je nastala iz mojih kolumni za list „Politika”, kao i Bratislav Petković, bivši ministar kulture koji je učestvovao u stvaranju knjige – naglasio je Vesić.

On je objasnio da se odgovor na pitanje zašto „Knjiga o Beogradu” na ruskom jeziku može naći u kolumni koja je objavljena u knjizi pod nazivom „Beli Rusi u belom gradu”.

– Istorija rusko-srpskih odnosa i naše saradnje nije počela u Prvom svetskom ratu, ali nikada se nismo tako žrtvovali jedni za druge kao tada. Nikada nećemo zaboraviti da je Rusija u Prvi svetski rat ušla zbog Srbije, a u tom ratu ruski car je izgubio i glavu i krunu. Nikada nećemo zaboraviti ni telegram ruskog cara svojim saveznicima u kome je rekao, ukoliko se ne pošalju brodovi da spasu srpsku vojsku koja se nalazila na obalama Albanije, da će Rusi istupiti iz rata. I zato je prva odluka koju smo doneli u Beogradu, kada sam postao deo te vlasti, da podignemo spomenik caru Nikolaju. Zaslužio je da mu Beograd kaže hvala, kao što je to njegovim sunarodnicima rekao naš kralj Aleksandar – istakao je Vesić.

On je podsetio da je između 25 i 30 hiljada Rusa došlo u naš grad posle Prvog svetskog rata i da ih je kralj Aleksandar dočekao raširenih ruku.

– Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca je omogućila da oni postanu značajni deo našeg društva. Srbija je u tom ratu izgubila oko 1,3 miliona ljudi, 60 odsto muške populacije, odnosno trećinu stanovništva, i zato nam je dolazak Rusa pomogao da se podignemo – istakao je Vesić.

Posebno je naveo podatak da je od 40 hiljada Rusa koji su došli u Kraljevinu SHS, veliki deo bio visoko obrazovan.

– Ruski profesori činili su četvrtinu naučnog kadra Beogradskog univerziteta, a ruski emigranti su osnovali Internu kliniku Medicinskog fakulteta. Svojoj novoj domovini Rusi su dali 12 akademika, a ruski umetnici su osnovali Operu i Balet Beogradskog pozorišta. Pored toga, prvu glumačku školu u Beogradu otvorio je Rus Jurij Rakitin, u Beogradu je radilo više od 50 ruskih arhitekata i mnogi od njih su ostavili značajan trag, ostavljajući nam divne građevine kojima se danas ponosimo – istakao je Vesić.

On je podsetio na veliko prijateljstvo između dva naroda, kao i na oslobađanje Beograda 1944. godine.

– Beograd nije samo srpski grad, već grad svih onih koji su u njemu ostavili trag. On pripada Keltima, Vizantijcima, Rimljanima, Rusima, Austrijancima, Turcima i Srbima. Svaki od ovih naroda je ostavio svoj pečat i baš zato je naš grad velik i pun različitih kultura – objasnio je Vesić.

Osvrćući se na zajedničku kulturu, Vesić je rekao da su u Beogradu brojni spomenici i ulice posvećeni istorijski uticajnim Rusima, ali i da je u skorijoj istoriji, na stadionu Crvene zvezde, tadašnjem premijeru Vladimiru Putinu skandiralo više od 40 hiljada ljudi.

– U ovoj knjizi je objašnjeno zašto su Rusi dobrodošli u Beograd i zašto se sve veći broj njih opredeljuje da živi u našoj prestonici – zaključio je Vesić.

Ambasador Ruske Federacije Aleksandar Bocan Harčenko izrazio je zahvalnost Goranu Vesiću što je za prezentaciju knjige izabrao Ruski dom i istakao zadovoljstvo njegovim naporima na uspostavljanju što boljih odnosa.

– Čitajući knjigu Gorana Vesića saznao sam mnogo više od onoga što sam čuo šetajući ulicama Beograda. On je čovek koji je napisao knjigu o gradu koji voli i u njega je potpuno zaljubljen, ali isto tako i neko ko vodi računa o razvoju i blagostanju Beograda. Taj uspeh i napredak je očigledan i zna se da je to umnogome zasluga i Gorana Vesića kao zamenika gradonačelnika. Pre nekoliko dana razgovarao sam sa ljudima iz uprave Moskve i mislim da je ovo dobra poruka i za njih, da postanu autori neke knjige o Moskvi jer je veoma važno da stručnjak piše o svom gradu – kazao je ambasador Bocan Harčenko.

On je podsetio da u knjizi postoje i odlomci koji govore o međusobnim odnosima ruskog i srpskog naroda, navodeći primer koji govori o „Belim Rusima u belom gradu”.

– On je puno pažnje poklonio doprinosu „Belih Rusa”, naše emigracije razvoju Srbije i pre svega Beogradu. Sećam se otkrivanja spomenika Krasnovu, čija je uloga u razvoju Beograda poznata, a jedan od onih koji su se otvoreno zalagali za to je upravo Goran Vesić, na čemu smo mu veoma zahvalni. Podsećam i na činjenicu da je on jedan od ljudi koji je bio veoma posvećen podizanju spomenika „Večna vatra” i mi u Rusiji ga smatramo jednim od autora, čime je Beograd dobio još jedan sadržaj i podsećanje na zajedničku borbu i zajedničke vrednosti – istakao je ambasador Ruske Federacije.

Direktor Ruskog doma Evgenije Aleksandrovič Baranov rekao je da je Beograd u ovoj knjizi u rukama čoveka koji je zaljubljen u prestonicu.

– Sve veći broj Rusa dolazi u Beograd i zato nam je izuzetno drago što je knjiga na ruskom jeziku. Ta priča, koja je kratka i lepo napisana, zamenjuje niz vodiča kako bi ljudi shvatili suštinu grada – naveo je Baranov.

Ministar Nenad Popović ukazao je na to da knjiga govori o ljudima i događajima koji su obeležili prošlost Beograda, ali delom i o srpsko-ruskim vezama koje su dale svoj doprinos razvoju Beograda.

– U Beograd su u emigraciju došli uglavnom intelektualci, lekari, profesori, oficiri, srednji sloj carske Rusije. Došli su u mladu državu, posle Prvog svetskog rata, koja je imala sreću da u njene temelje svoje znanje ugradi intelektualna elita. Čitajući knjigu Gorana Vesića prisetio sam se studija na Mašinskom fakultetu i činjenice da je oko 60 odsto mojih profesora imalo ruska prezimena. Oni su danas građani Srbije, ali njihovi preci došli su posle Oktobarske revolucije. Ovakvom literaturom dodatno približavamo naše narode, tradiciju, običaje i kulturu. Knjiga je pisana zanimljivim jezikom, prilagođena svakom ko želi da poseti i upozna Beograd. Ona će biti još jedan važan kamenčić u mozaiku naše kolektivne svesti o zajedničkoj istoriji koja je uvek bila vezana za slobodu i večnu borbu za istinu i pravdu – kazao je, između ostalog, ministar Popović.