ponedeljak, 19. april 2021.

Otkriven spomenik despotu Stefanu Lazareviću

Spomenik despotu Stefanu Lazareviću svečano je danas otkriven na skveru između ulica Gundulićev venac, Drinčićeve, Palmotićeve i Bulevara despota Stefana u okviru manifestacije „Dani Beograda”. Spomenik su otkrili zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić, predsednik Skupštine grada Nikola Nikodijević, ministar spoljnih poslova Nikola Selaković i predsednik opštine Stari grad Radoslav Marjanović.

Otkrivanju spomenika prisustvovali su i zamenica predsednika Skupštine grada Andrea Radulović, pomoćnik gradonačelnika Andreja Mladenović, glavni urbanista Marko Stojčić, sekretar za kulturu Ivan Karl, sekretar za komunalne i stambene poslove Nikola Kovačević i direktorka Zavoda za zaštitu spomenika kulture Grada Beograda Olivera Vučković.

Vesić je rekao da podizanje spomenika despotu Stefanu Lazareviću vraća srpski srednji vek u kolektivno pamćenje našeg naroda i da se ponovo ne stidimo svoje istorije. 

– Srpski srednji vek je jedan od naših najznačajnijih i najblistavijih trenutaka koje smo imali u istoriji. Mi, nažalost, nemamo nijednog srpskog srednjovekovnog vladara na novčanici i ponašali smo se do skoro kao da srpski srednji vek nije postojao. To je ove godine prekinuto podizanjem spomenika Stefanu Nemanji, a danas i despotu Stefanu Lazareviću. Danas imamo desetine gradova u Srbiji koji žele da podignu spomenik nekome od Nemanjića, onima koji su zaslužni za njihove gradove – istakao je Vesić.

Prema njegovim rečima, srpski srednji vek je jedan od naših najznačajnijih i najblistavijih trenutaka koje smo imali u istoriji. 

– Podizanje ovih spomenika znači konačno pobedu srpske politike u Beogradu i danas slavimo dan kada je Beograd ponovo postao srpski grad posle više vekova ropstva i borbe za slobodu. Kao što je Beograd 1867. godine postao srpski grad, danas podizanjem spomenika despotu Stefanu Lazareviću, koji je Beograd još početkom 15. veka proglasio srpskom prestonicom, slavimo i srpski srednji vek – naglasio je Vesić.

On je najavio podizanje još nekoliko spomenika – kralju Aleksandru, Branku Pešiću, Dijani Budisavljević, Jovanu Jovanoviću Zmaju, Milošu Crnjanskom, Vasku Popi, Meši Selimoviću.

– To kome sve podižemo spomenike jasno govori koliko smo malo vodili računa o našoj istoriji. Ima primedaba na podizanje ovog spomenika, neke su estetske prirode jer svako ima pravo na svoje gledanje umetničkog dela. Ovaj spomenik je izvajao naš najbolji vajar Svetomir Arsić Basara, a spomenik je koštao 18,230 miliona dinara, od čega oko 3,230 miliona iznosi honorar koji je dat vajaru i oko 15 miliona samo vajanje spomenika. Poređenja radi, spomenik Borislavu Pekiću na Cvetnom trgu koštao je oko 20 miliona dinara. To govori o tome da nam je važna kultura sećanja, te da se naš grad razvija – rekao je Vesić i zahvalio svima koji su učestvovali u podizanju spomenika, kao i onima koji su podržali da despot Stefan Lazarević dobije spomenik.

On je podsetio da je ovaj srpski vladar toliko značajan da ima dve ulice u Beogradu, Ulicu visokog Stevana i Bulevar despota Stefana Lazarevića.

– Malo je spomenika i podsećanja na to kako možemo da mu se odužimo za sve što je uradio za Srbiju i Beograd, a očekujem da će biti podignuti spomenici i u drugim gradovima, jer je zadužio čitavu Srbiju, a najviše Beograd – zaključio je Vesić.

Ministar spoljnih poslova Nikola Selaković istakao je da je današnji dan praznik za Beograd, ali i da je pre 154 godine naša prestonica postala slobodan grad. On je podsetio da je despot Stefan Lazarević bio veliki ratnik, vitez, državnik i poklonik umetnosti. 

– Despot Stefan je od pogranične ugarske varoši napravio kapiju Balkana. Njegov biograf Konstantin Filozof poredio je despotov Beograd sa Jerusalimom. Srbija je tada bila najveći pojedinačni proizvođač srebra u Evropi, koje je tada bilo glavno platežno sredstvo – istakao je Selaković.

Uporedio je izgled ovog skvera iz prethodnog perioda i danas. Takođe, naveo je da je ovo mesto do pre nekoliko dana bilo ruglo, a danas skver koji obasjava ovaj deo grada.

– Nadam se da ćemo biti u prilici da svaki deo našeg grada ulepšamo podizanjem spomenika onima koji su svoje živote posvetili Srbiji. Posle razgovora sa ljudima iz inostranstva, koji su periodično dolazili u Beograd, shvatio sam koliko je u prethodnom periodu naš grad napredovao i krenuo da se menja nabolje– zaključio je Selaković.