četvrtak, 22. jul 2021.

Grad odlučan u uspostavljanju sistema bezbednosti na bujičnim vodotokovima

Pomoćnik gradonačelnika Andreja Mladenović rekao je da je Beograd kao lokalna samouprava nadležan za vodotokove drugog reda, kojih ima 192 na teritoriji našeg grada, zbog čega je urađen projekat „Uspostavljanje sistema za ranu najavu na vodotokovima drugog reda”. Trenutno se u Beogradu ugrađuje dvadeset hidroloških stanica koje će javljati visinu vodostaja i brzinu protoka vode, kao i četrdeset kišomera – merača padavina. 

– Ovaj projekat veoma je važan za smanjenje rizika u našem gradu. Vodotokovi u uslovima kada nema mnogo padavina potpuno su bezazleni, ali kada kiša pada nekoliko dana ili su pljuskovi intenzivni, u kratkom vremenskom periodu dolazi do stvaranja bujica. Tada imamo ozbiljne probleme i velika šteta se nanosi, a i životi mogu da budu ugroženi. Zbog toga je ovaj projekat, koji je započet nakon velikih poplava 2014. godine, od izuzetnog značaja – naveo je Mladenović za TV K1. 

Mladenović je objasnio da prva faza obuhvata 65 slivova, sa akcentom na najugroženije i najproblematičnije delove.  

– To su Topčiderka i pritoke koja se u nju ulivaju, Barajevska reka, Barička reka, Turija, Lukavica, Gročica, odnosno delovi opština Obrenovac, Lazarevac, Grocka, Voždovac i Čukarica, gde smo imali najviše problema sa bujičnim vodotokovima – precizirao je Mladenović.

Pomoćnik gradonačelnika je dodao i da su dvadeset hidroloških stanica i četrdeset kišomera deo sistema kojim će upravljati RHMZ, s kojim je Grad prošle godine potpisao protokol. 

– Naši najeminentniji stručnjaci dobijaće podatke, obrađivaće ih i plasirati, odnosno davaće informacije Gradskom štabu za vanredne situacije, koji će nadalje zajedno sa Sektorom za vanredne situacije MUP-a moći da preduzima mere obezbeđivanja ljudstva i materijalnih dobara. Tako će se preduprediti ono što se inače dešava kada krenu bujični vodotokovi – istakao je Mladenović.

On je kazao da su klimatske promene takve da više ne može da se predvide teritorije na kojima će se izliti najveća količina padavina, što se desilo nedavno u Nemačkoj i pojedinim zemljama Evrope.  

Ugradnja hidroloških stanica i kišomera biće završena narednih meseci, nakon čega sledi probni period. Ipak, dodao je on, preduzet je i niz drugih radnji kako bi se eventualne štete predupredile. 

– Na osnovu studije Instituta „Jaroslav Černi” i Šumarskog fakulteta potrebno je do osam akumulacionih brana, odnosno retenzija koje u stvari zaustavljaju bujične vodotokove. Ove godine imaćemo završen projekat za jednu retenziju u Resniku i krećemo sa projektom na Baričkoj reci. Plan je da svake naredne godine imamo po dva završena projekta i da započnemo gradnju minimum jedne akumulacije – naglasio je Mladenović.

Građani mogu da daju svoj doprinos tako što neće bacati smeće u vodotokove, ali i tako što neće bespravno graditi u tim zonama. Mladenović je zato apelovao na svest građana po ovom pitanju.