ponedeljak, 29. novembar 2021.

Brojne važne ličnosti dobile ulicu u Beogradu, usvojen i naziv Obala jasenovačkih žrtava

Zamenica predsednika Skupštine Grada Beograda Andrea Radulović na današnjoj sednici istakla je da su se danas imenovale pojedine ulice u nekoliko gradskih opština po značajnim istorijskim i kulturnim ličnostima, kao i da je prihvaćena inicijativa predsednika Aleksandra Vučića, u svojstvu građanina, da novobeogradska obala dobije naziv Obala jasenovačkih žrtava. 

Kako je pojasnila ovu potonju odluku, reč je o delu leve obale Save od mosta Gazela do Brankovog mosta.

– Aleksandar Vučić je želeo da sačuva sećanje i zaštiti uspomenu na stradalnike iz sistema koncentracionih i logora smrti u Jasenovcu. Jasenovačke žrtve predstavljaju najstrašniji simbol stradanja pripadnika srpskog, jevrejskog, romskog, kao i drugih naroda tokom Drugog svetskog rata na području Jugoslavije. Jasenovac predstavlja gubilište na nekadašnjim jugoslovenskim i jedan od najužasnijih na sveukupnim evropskim prostorima tokom Drugog svetskog rata. Logor Jasenovac, kao sistem logora pod komandom iz logora Jasenovac, bio je najveći koncentracioni i logor smrti na prostoru okupirane Kraljevine Jugoslavije za vreme Drugog svetskog rata. Logor je formirala Nezavisna Država Hrvatska istočno od istoimenog gradića u avgustu 1941. godine, a uništile su ga ustaše u aprilu 1945. godine da bi sakrile i umanjile zločin koji su počinile – rekla je Andrea Radulović.  

Takođe, pred odbornicima su se našle i odluke na osnovu inicijativa zamenika gradonačelnika Gorana Vesića, koje je podneo u svojstvu građanina, da se u Beogradu imenuju ulice po caru Justinijanu Prvom, caru Irakliju, knezu Pavlu Karađorđeviću i princezi Oliveri.

– Kada je reč o imenovanju ulice po caru Justinijanu Prvom, predlog je bio da se preimenuje Splitska ulica na teritoriji Voždovca, kao i da se Ulica Augusta Cesarca na teritoriji opštine Savski venac preimenuje u Ulicu cara Iraklija. Takođe, predlog je bio i da se Štrosmajerova ulica preimenuje u Ulicu kneza Pavla Karađorđevića, odnosno Ulica Petra Zrinjskog u Ulicu princeze Olivere. Obe ulice nalaze se na teritoriji gradske opštine Zemun – navela je Andrea Radulović.

Skupština grada donela je i odluku da se imenuju ulice po značajnim ženama Srbije i šire, po Draginji Gavrilović, Kosari Cvetković i Jelki Bojkić Makavejev. Sušačka ulica na teritoriji Voždovca preimenovana je u Ulicu Draginje Gavrilović, Supilova ulica na teritoriji Zvezdare u Ulicu Kosare Cvetković i Ulica Matije Gupca na teritoriji Rakovice u Ulicu Jelke Bojkić Makavejev. 

– Jelka Bojkić Makavejev bila je prva žena diplomirana veterinarka u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji. Osim što je bila prva žena iz regiona koja je završila Veterinarski fakultet, svakodnevno se borila za prava žena i svojih koleginica, što je dovelo do toga da je postala predsednica Ženske studentske organizacije Sveučilišta u Zagrebu. Jelka je sve do oslobođenja u Drugom svetskom ratu 1945. godine radila u bivšem Pasterovom zavodu. Kada je reč o Kosari Cvetković, ona je bila srpska književnica, prevoditeljka, likovna umetnica, fotografkinja, pedagoškinja, književna i pozorišna kritičarka. Godine 1903. objavila je zbirku „Pripovetke za devojčice i dečake”, a 1907. i zbirku „Sedam priča za devojčice i dečake”, sa prevodima dela ruskih književnika. Objavljivanje ovih knjiga predstavljalo je značajan književni događaj, jer je do tada dečja literatura na srpskom jeziku, pored poezije, bila vrlo oskudna. Jedna je od dve žene koje su tajnim glasanjem izabrane za članice Srpskog književničkog društva 1906. godine. Autorka dela „Devojački roman”, koji se smatra prvim ženskim romanom kod Srba, napisala je Draga ili Draginja Karolina Gavrilović, prva srpska pripovedačica i romansijerka. Njena dela za života nisu štampana u obliku zasebnih knjiga, sve do 1990. godine kada su objavljena njena „Sabrana dela”, u dve knjige. Jelka Bojkić Makavejev, Kosara Cvetković i Draginja Gavrilović su samo neke od žena koje su svojim znanjem, umećem, humanitarnim radom i zalaganjem doprinele što boljem razvoju društva u svim segmentima i zbog toga je potrebno uzdignuti ih i zahvaliti im za svako opšte dobro čiji su deo bile – pojasnila je Andrea Radulović.

Takođe, usvojeno je da ulicu u prestonici Srbije na prostoru Beograda na vodi dobije vožd Đorđe Stratimirović. Ulica koja će poneti ime vožda Đorđa Stratimirovića proteže se od zgrade Pošte na Savskom trgu do glavne kule na prostoru Beograda na vodi. Inicijativu je podneo Centar za razvoj Šajkaške, a na poslednjoj sednici ju je usvojila komisija. Imenovana je i Ulica Svetog Vladike Nikolaja Žičkog na osnovu podnete i usvojene inicijative građana naseljenog mesta Resnik u opštini Rakovica. Predloženo je bilo da jedan deo Podavalske ulice na ovoj opštini ponese ime Svetog Vladike Nikolaja Žičkog.

Na osnovu usvojenih inicijativa koje je podnela prof. dr Irena Arsić, ulice u Beogradu dobili su i dubrovački Srbi Ivan Stojanović i Nikša Gradi. Predlog je bio da Ulica bana Mladena na opštini Zvezdara ponese ime Nikše Gradija, dok je Gospićka ulica na opštini Voždovac preimenovana u Ulicu Ivana Stojanovića.

Takođe, Beograd je dobio i Ulicu Vladete Jerotića, srpskog neuropsihijatra, psihoterapeuta, filozofa, književnika i akademika Srpske akademije nauka i umetnosti i dobitnika mnogobrojnih nagrada i priznanja. Predlog je bio da Dalmatinska ulica od Takovske do Džordža Vašingtona bude preimenovana u Ulicu Vladete Jerotića.

– Želeli bismo da vam zahvalimo na podnetim inicijativama i pruženoj podršci da značajne ličnosti dobiju svoje obeležje u našem gradu. Kulturna politika naše prestonice jeste očuvanje sećanja na ljude koji su svojim istorijskim ili kulturološkim momentom značajno uticali na razvoj društva – zaključila je Andrea Radulović.