utorak, 30. novembar 2021.

Vesić: Bez povećanja poreza na imovinu 2022. godine

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić izjavio je za TV Vesti da neće biti povećanja poreza na imovinu u 2022. godini i pojasnio da zakon definiše da porez prati vrednost cene nekretnina. Kako te cene rastu na teritoriji Beograda, to znači da se ekonomija razvija, dodao je Vesić.

– Međutim, ne raste svuda cena i ne raste svuda podjednako, ali u proseku je to oko šest odsto na teritoriji grada za 2021. godinu. U skladu s tim toliko bi trebalo i da poraste porez. Bez obzira na to, doneli smo odluku da zbog pandemije i svega što se dešavalo naredne godine uvedemo dodatni kriterijum, a to je da niko neće moći da ima veći porez na imovinu nego što je imao ove godine. To je ono što Grad dodatno daje građanima i smatrali smo da je to opravdano, tako da 2022. godine niko neće plaćati veći porez nego što je plaćao ove godine, a neki će plaćati i niži porez, kao što su zone u kojima su smanjene cene kvadrata – naglasio je Vesić.

Prema njegovim rečima, kada se pogleda budžet za 2022. godinu, u njemu ima oko 700 miliona dinara za porez, što znači da ima više novoizgrađenih stanova i da je veći obuhvat ljudi koji plaćaju porez.

Govoreći o budžetu Grada za narednu godinu, Vesić je istakao da je zaključno sa jučerašnjim danom dobijeno oko 2.900 predloga građana, institucija, udruženja za korišćenje gradskog budžeta. Najviše predloga je za uređenje parkova, igrališta, rekonstrukciju ulica. Građani traže ono što je njima važno u kraju u kome žive, naveo je Vesić i dodao da ima i predloga koje je Grad već predvideo, kao i pojedinih koji nisu za Grad, te će oni biti upućeni nadležnim institucijama.

– Kada budemo završili javnu raspravu 8. decembra, a da podsetim da svi građani i građanke na sajtu Grada Beograda mogu da daju svoje predloge, razmotrićemo sve predloge i svakome ćemo odgovoriti da li je njegov predlog prihvaćen. Prošle godine smo prihvatili gotovo trećinu predloga kojih je bilo više od 10.000. Sve što možemo, mi to prihvatimo i tako zajedno kreiramo budžet – naglasio je Vesić.

Kada je reč o Odluci o dodeli naziva ulica i Odluci o dodeli naziva obale na teritoriji opštine Novi Beograd, Vesić je naglasio da je predsednik Aleksandar Vučić predložio da leva obala Save, od Brankovog mosta do Gazele, dobije naziv Obala jasenovačkih žrtava. Beograd do sada nije imao obeležje jasenovačkih žrtava, što je, kako je naveo, neverovatno i izrazio zadovoljstvo što „ova vlast ima snage o tome otvoreno da govori”.

– Prirodno je da obala koja prolazi pored Starog sajmišta nosi ime jasenovačkih žrtava s obzirom na to da će Staro sajmište postati memorijalni centar – naveo je Vesić.

Kako je istakao Vesić, nazivi nekih ulica su promenjeni jer nemaju veze sa Srbijom.  

– Došli smo u situaciju da imamo jedan broj naziva ulica koji više nemaju nikakve veze sa Srbijom ili se pak zovu po ljudima koji nama nisu bili naklonjeni, među kojima je Štrosmajer, koji više neće imati ulicu u Zemunu. Ona je postala Ulica kneza Pavla Karađorđevića, dok je Ulica Petra Zrinjskog, koji takođe nema veze sa Srbijom, postala Ulica princeze Olivere Hrebeljanović, koja je primer žrtvovanja i mučeništva za svoj narod. Ulice su dobile i četiri žene, prva žena veterinar u Srbiji, prva žena književni prevodilac u Srbiji, a i nedavno smo utvrdili da svega oko šest odsto ulica u Beogradu nosi naziv po ženama, a sigurno je učešće žena u društvu i istoriji Srbije mnogo značajnije od toga. Trudimo se da žene koje su dale doprinos našem društvu dobiju ulicu i otvoreni smo za sve nove predloge – rekao je Vesić i dodao da takođe nema potrebe da ulica u Beogradu nosi ime po Matiji Gupcu.

Kako je naveo, ulicu je dobio i Justinijan Prvi, kao i car Iraklije, koji je dozvolio naseljavanje Južnih Slovena na Balkan. 

Zamenik gradonačelnika se osvrnuo i na projekat izgradnje beogradskog metroa i rekao da će prva linija biti završena 2028, a druga 2030. godine.

– „Večernje novosti” su 1970. godine objavile najavu tadašnjeg gradonačelnika Branka Pešića da će Beograd dobiti metro, tako da taj san postoji 51 godinu. Inače, tačno je 53 godine otkako je urađena prva saobraćajna studija metroa. Tih godina bilo je i dobrih i loših vremena. Tada nisu postojali urbanistički planovi, samo imamo studije iz tog perioda jer je svaki novi gradonačelnik imao drugačiju studiju. Dakle, građanima se metro obećava godinama, ali nikada nije postojao projekat metroa. Ovo je prvi put da imamo projekat i urbanističke uslove, doneti su urbanistički planovi, takođe imamo zakonske preduslove i ono što je najvažnije, imamo novac, što govori da Srbija ima snažnu ekonomiju i da može da izgradi metro – naglasio je Vesić.

On je napomenuo i to da se simultano rade prve dve linije, što je malo gradova do sada uradilo.

– Paralelno sa prve dve linije metroa radimo i proširenje Bg voza. Kada se sve to bude završilo, imaćemo 223 kilometra Bg voza. To znači da ćemo uraditi novu liniju od Zemuna prema Surčinu, obuhvatiti nacionalni stadion, Aerodrom „Nikola Tesla”, centar Surčina i Obrenovac, ali ćemo kapacitete Bg voza proširiti i prema Mladenovcu i Lazarevcu, Sopot i Barajevo ćemo obuhvatiti, proširiti ga od Ovče prema Pančevu. Umesto sadašnjih 104 polaska, dnevno ćemo ih imati 500. Kada se sve završi, 223 kilometra Bg voza i 42 kilometra nove tramvajske mreže, sve prigradske opštine imaće gradsku železnicu. Tako će 2030. godine šinski saobraćaj biti većinski, gotovo 80 odsto. Metro, BG voz i tramvaji čine šinski sistem, koji je nezavistan. Metro nam omogućava da smanjimo zagađenje i da imamo potpuno nezavistan sistem javnog prevoza koji je tačan. Grad tako može drugačije da funkcioniše, jer možete da živite u Mladenovcu ili Lazarevcu i da radite u Beogradu – pojasnio je zamenik gradonačelnika.

Vesić je rekao da je na sednici Skupštine grada doneta i odluka da na taksi stanicama budu postavljeni mobilni toaleti, odnosno prostorije gde bi taksisti mogli da popiju kafu i generalno normalno da funkcionišu.

– Ipak, nije moguće na taj način urediti kompletno sva stajališta, kao što su „Terazije” ili „Trg republike”, ali može na 90 odsto taksi stanica. To ćemo uraditi i na okretnicama našeg gradskog prevoza, gde bi trebalo omogućiti vozačima da imaju mesto za odmor – rekao je Vesić i dodao da će u naredne dve godine sva taksi vozila biti bele boje, te da je država obezbedila subvencije za taksiste za kupovinu novih vozila.

Govoreći o javnim biciklima, Vesić je podsetio da su već dva tendera propala, te da je u razgovorima sa zainteresovanim kompanijama shvaćeno da oni očekuju da imaju istovremeno i električne trotinete i javne bicikle. Međutim, nije moguće da se raspiše tender za električne trotinete zato što oni ne postoje u našem zakonu, a tražili smo da se izmeni Zakon o bezbednosti saobraćaja i da se reguliše upotreba trotineta, dodao je Vesić.

– Grad je tražio da se uredi korišćenje trotineta i kada bi se to desilo, mi bismo mogli da raspišemo tender i za iznajmljivanje trotineta, što postoji u mnogim gradovima na svetu. Mi još uvek nemamo tu mogućnost i zato smo doneli odluku da treći put raspišemo tender za korišćenje javnih bicikala u nadi da ćemo jednog dana, kada se uredi oblast u vezi sa trotinetima, moći i to da proširimo. Odlučili smo da Beograd ima samo električne javne bicikle. Nadam se da ćemo naći partnera koji će postaviti javne bicikle na 150 stanica koje smo odredili u gradu – kazao je Vesić.

Govoreći o linijskom parku, Vesić je podsetio da će to biti najveći park u Beogradu koji će povezati Beton halu sa Pančevačkim mostom, gde će biti mnogo novih sadržaja, zelenila, rekreativnih površina, parkinga.

– Svi su oduševljeni linijskim parkom, a važno je razumeti da je on posledica nekih drugih projekata. Ne bi bilo linijskog parka da nije bilo Beograda na vodi, pasarele, da nismo ukinuli u tom delu železnički saobraćaj. Linijski park pokazuje da možemo da osvojimo jedan novi prostor i da time podignemo kvalitet života svih Beograđanki i Beograđana. Tu ima desetak celina, svaku su radile mlade arhitekte na početku svoje karijere i profesori sa našeg fakulteta, što je za njih velika stvar. Beograd će po tom parku biti jedinstven jer pokazuje kako se naš grad razvija. Park će koštati skoro 50 miliona evra, nije jeftin, ali danas Grad Beograd to može da plati – istakao je Vesić.

Što se tiče sutrašnjeg zasedanja Kriznog štaba, Vesić je rekao da će Beograd biti protiv svake nove mere koja znači dalje zatvaranje privrede. 

– Moramo da nađemo meru. Privreda mora da radi, a tako isto mislim da i škole moraju da rade – rekao je Vesić i dodao da se novi centar za vakcinaciju otvara sutra u „Ikei”.

Nova godina u Beogradu se organizuje na otvorenom, sa sjajnim programom na platou ispred Narodne skupštine, uz poštovanje svih mera koje u tom trenutku budu na snazi, zaključio je Vesić.