sreda, 5. januar 2022.

Beograd nastavlja da radi na održivom planiranju i mobilnosti poput velikih evropskih gradova

Beograd nastavlja da radi na sprovođenju ideje o održivom planiranju i mobilnosti, a iskustva gradova koji imaju slične probleme sa brojem automobila su nam pomogla da dođemo do rezultata, izjavio je glavni urbanista Marko Stojčić gostujući na TV Vesti.

– Uspeli smo da se, zajedno sa građanima koji žive u pešačkim zonama, izborimo za nešto što podiže kvalitet života. To podrazumeva da se građani oslanjaju na pešačenje, bicikliranje i javni gradski prevoz, da odustaju od putničkih automobila – istakao je Stojčić, ukazujući na podatak da je srpska prestonica među gradovima u kojima ima najviše obolelih od kardiovaskularnih oboljenja, što je rezultat nedovoljnog pešačenja.

Stojčić je naglasio da Beograd ima pešačke zone i prostore za pešake kao i koridore uz Savu i Dunav, te dodao da je čitav Novi Beograd veoma pogodan za pešačenje. 

– U centralnoj zoni jedna po jedna ulica koju rekonstruišemo dobija neki širi pojas za pešake, dobija i zelene pojase. Linijski park, koji predstavlja jednu posebno važnu pešačko-biciklističku rekreativnu zonu, kreće sa izgradnjom naredne nedelje i tako malo po malo osvajamo svaki kvadratni metar – rekao je glavni urbanista.

On je kazao da je 650.000 automobila u Beogradu jako veliki broj, mada su to brojevi koje imaju i Budimpešta, koja je veća od Beograda, i Milano.

– Bogatiji gradovi jednostavno staju sa motorizacijom, a kako bi se to realizovalo i kod nas, neophodno je popraviti javni gradski prevoz, a tome u prilog govori i izgradnja metroa koja je počela pre oko mesec dana. Kada grad za devet godina bude imao u funkciji obe linije metroa, imaće i proširenu tramvajsku mrežu kao i linije BG voza. U tom periodu očekujem da ćemo imati od 140 do 160 kilometara više biciklističkih staza, što će čitavu saobraćajnu mrežu u gradu učiniti dovoljno kvalitetnom tako da možemo očekivati smanjenje broja putničkih automobila – rekao je Stojčić.

On je ukazao i na to da polovinu svih kretanja u Beogradu čini vožnja gradskim prevozom, što je dobro i čemu se dive svi veći evropski gradovi. 

– Borimo se da zadržimo tih 50 odsto kretanja i da za 25 odsto povećamo vožnju biciklima i pešačenje, kao i prevoz Savom i Dunavom. U tom smislu očekujem da kada se poveže javni prevoz na rekama, povežemo ga i sa kopnom tako da će to biti jedan funkcionalni sistem koji će, kada se izgradi metro, pomoći da građani mnogo lakše i brže, a što je i ekološki prihvatljivije, stižu na željena odredišta – naglasio je Stojčić.

Govoreći o izgradnji Linijskog parka, Stojčić je napomenuo da se radi o procesu koji se ubrzano sprovodi.

– Iskoristili smo činjenicu da „Zelenilo” uređuje prve dve celine Linijskog parka, to jest prostor od Beton hale, preko Kule Nebojša do „25. maja” i taj deo počinje da se gradi početkom naredne nedelje. Paralelno s tim, naš Sekretarijat za investicije priprema javnu nabavku za projektovanje i izvođenje radova na ostalim delovima Linijskog parka kako bismo u letnjim mesecima krenuli sa radovima u ostalih osam celina. Čitav Linijski park je zamišljen tako da nema trajne, već izmenjive sadržaje u odnosu na doba i vreme kada se događaji i kulturne aktivnosti obavljaju. Biće tu sportskih aktivnosti, privremenih komercijalnih sadržaja, amfiteatara i preko sto drugih sadržaja. Obezbedili smo i prostor za parkiranje, a posebno je interesantno to što ćemo saditi terapeutske vrste biljaka pa će park imati i tu vrstu karaktera – kazao je Stojčić.

On je rekao da je ponosan na to što je deo tima koji je uspeo da započne izgradnju metroa, koji je više od pola veka san Beograđana i svih koji su upravljali ovim gradom.

– Ponosan sam i na Linijski park, koji je veoma zahtevan projekat, a ponosim se i time što smo doneli odluku da Adu Huju proglasimo javnom zelenom površinom. Tu su i drugi projekti pripreme tunela, mostova, obilaznica, a došli smo i do neke tačke u izradi Generalnog urbanističkog plana. To je plan za strateški razvoj Beograda, to jest kako mi vidimo da će se za 20, 30 godina razvijati grad – istakao je Stojčić.

Prema njegovim rečima, radovi se nastavljaju u Bulevaru patrijarha Pavla, koji treba da odvuče deo saobraćaja koji ide Ulicom Teodora Drajzera.

– Obilaznica oko Beograda će dovesti do smanjenja ulaska automobila u grad. Spoljna magistralna tangenta, višedecenijski san, ove godine će zaživeti u većoj meri. Neophodno je da završimo most preko Ade Huje koji povezuje dve obale Palilule. Kada završimo tunel koji spaja savsku i dunavsku obalu, smanjiće se za skoro 20 odsto broj automobila u centralnoj gradskoj zoni. Kada sve to saberemo, očekujemo da će upola manje automobila biti u gradskim zonama – zaključio je Stojčić.