Dani Beograda

Skupština grada Beograda je 26. decembra 2002. odlučila da se period između dva značajna događaja u istoriji našega grada - od 16. do 19. aprila - obeležava kao "Dani Beograda". Slovensko ime Beograd prvi put je pomenuto 16. aprila 878. u jednom pisanom dokumentu - pismu pape Jovana VIII bugarskom knezu Borisu, a 19. aprila 1867. konačno je - pošto je poslednji turski komandant Ali Riza-paša simbolično predao ključeve Knezu Mihailu na Kalemegdanu - prestala gotovo troipovekovna okupacija i Beograd ponovo postao srpski grad.

Beograd je u svojoj dugoj i burnoj istoriji često menjao i imena i gospodare. Od trećeg veka, kada je keltsko pleme Skordisci na ušću Save u Dunav osnovalo utvrđenje Singidunum, grad na "raskšću svetova" osvajali su Vizantinci, Gepidi, Sarmati, Istočni Goti, Sloveni, Avari, Franci, Bugari, Mađari, Turci, Austrijanci, Nemci... Svaki od gospodara davao mu je i svoje ime: Singedon, Nandor, Fehervar, Nandor Alba, Alba Graeca, Grieschisch Weisenburg, Alba Bulgarica, Taurunum, pa do nesuđenog imena Prinz Eugenburg koje su mu namenili Nemci 1941. godine. Međutim, najduže traje njegovo slovensko ime - Beograd. Britanska enciklopedija gradova beleži da je to grad oko koga je vođeno najviše bitaka, ali i grad sa najviše simboličnih imena: Breg borbe i slave, Breg za razmišljanje, Kuća ratova, Misir Rumelije, Kuća slobode, Vrata Istoka - kapija Zapada...

Najduže je Beograd bio pod vlašću Turaka: od 1521. do 19. aprila 1867. godine. "Ferman o predaji grada - zapisano je u Istoriji Beograda - svečano je obnarodovan na Kalemegdanu u prisustvu srpskih velikodostojnika, predstavnika velikih sila, srpske i turske vojske i celokupnog beogradskog građanstva. To je bio najsvečaniji dan za Beograd. Varoš je bila okićena cvećem i zastavama, a pred sadašnjim pozorištem, na Terazijama, u Savamali i na drugim mestima bile su podignute trijumfalne kapije. Pošto je pročitan ferman, Knez je projahao između srpske i turske vojske i otišao u grad, gde mu je zapovednik beogradske tvrđave Ali Riza-paša na simboličan način predao ključeve srpskih gradova (pored Beograda, uručeni su mu i ključevi Užica, Šapca, Smedereva, Kladova i Soko Grada). Na beogradskoj tvrđavi pored turske istaknuta je bila i srpska zastava, a turskog stražara zamenio je srpski. Poslednji odred turske posade napustio je tvrđavu i Beograd 24. aprila 1867, a sutradan iz Beograda je otišao i poslednji turski komandant - Ali Riza-paša. Devet godina kasnije, 1876, sa beogradske tvrđave skinut je i poslednji simbol nekadašnje okupacije - turska zastava."

NAGRADE GRADA BEOGRADA

Nagrada grada Beograda, Nagrada grada Beograda za stvaralaštvo mladih i Nagrada grada Beograda ''Svetislav Stojanović'' se dodeljuju svake godine u aprilu, podvodom svečanosti „Dani Beograda“ od 16. do 19. aprila.

Nagrada grada Beograda dodeljuje se stvaraocima za najvednija dostignuća u Beogradu u oblastima: umetnost (književnost i prevodno stvaralaštvo, pozorište, film i radio-televizijsko stvaralaštvo, likovno i primenjeno stvaralaštvo, vizuelni i prošireni mediji, muzičko i muzičko-scensko stvaralaštvo), nauka (društvene i humanističke nauke, prirodne i tehničke nauke i pronalazaštvo), medicina, arhitektura i urbanizam, poljoprivreda, novinarstvo, obrazovanje, sport, za herojsko delo, za dugogodišnji rad i trajan doprinos razvoju grada Beograda, kao i specijalno priznanje za izuzetan doprinos u realizaciji događaja od značaja za grad Beograd.

Nagrada grada Beograda za stvaralaštvo mladih dodeljuje se učenicima i studentima za najvrednija ostvarenja u naučnom i umetničkom radu.

Nagrada grada Beograda ''Svetislav Stojanović'' dodeljuje se pojedincu i vatrogasnoj jedinici za izuzetne rezultate ostvarene u oblasti zaštite od požara na teritoriji grada Beograda.