Muzeji 2

 

MUZEJ SAVREMENE UMETNOSTI

Osnovan je 1958. Ima oko 8.540 predmeta. U sastavu Muzeja su i:

  • Galerija Petra Dobrovića, Kralja Petra I 36
  • Atelje Petra Lubarde, Iličićeva 1
  • Galerija-legat Milice Zorić i Rodoljuba Čolakovića, Drajzerov prolaz 2
  • Salon MSU, Pariska 14

Muzej prikuplja najznačajnija dela jugoslovenskih slikara, vajara i grafičara 20. veka, a jedina je institucija koja hronološki i antologijski prikazuje jugoslovensku savremenu umetnost, njene korene, strujanja i aktuelne vrednosti. Zbirka počinje sa 1900. godinom i proteže se do najnovijih ostvarenja. Pored stalne postavke u Muzeju postoji i dinamičan galerijski deo u kojem se organizuju studijske i retrospektivne izložbe afirmisanih jugoslovenskih umetnika, kao i izložbe stvaralaca iz drugih zemalja.

U stalnoj postavci prikazan je antologijski izbor jugoslovenskog slikarstva, vajarstva i grafike 20. veka, podeljen na tri perioda. Prvi period počinje 1900. a završava se 1918. Obuhvata epohu impresionizma koju predstavljaju dela Nadežde Petrović, Riharda Jakopiča i drugih, dok su "pleneristi" zastupljeni slikama Bore Stevanovića, Marka Murata, Bete Vukanović itd. Drugi period, složeniji i dinamičniji, obuhvata vreme između 1918. i 1941. Predstavljen je šire, kao raspon epohe, uz istovremeno postojanje raznovrsnih škola (konstruktivizam, ekspresionizam, nadrealizam, intimizam, borbeni i kritički realizam). Izložena su dela Petra Dobrovića, Marina Tartalje, Mila Milunovića, Koste Hakmana, Save Šumanovića, Milana Konjovića, Jovana Bijelića, Nikole Graovca, Lazara Ličenoskog, Ljube Babića, Antuna Motika, Nedeljka Gvozdenovića, Radojice Noe Živanovića, Krste Hegedušića i mnogih drugih. Treći period, od 1945. do danas, najrazvijeniji, sa najvećim brojem stvaralaca i umetničkih tendencija, prikazan je opsežno u svim osnovnim tokovima. Posebno su prikazana pomeranja nastala posle 1950. (neonadrealizam, enformel, slikarstvo akcije, apstraktni pejzažizam, nova figuracija i drugo). Tu su slike Petra Lubarde, Đorđa Andrejevića Kuna, Mila Milunovića, Ede Murtića, Lazara Vujaklije, Marka Čelebonovića, Stojana Aralice, Ivana Tabakovića, Lazara Vozarevića, Stojana Ćelića, Zorana Petrovića, Janeza Bernika, Ivana Generalića, Vangela Naumovskog, Branka Miljuša, Leonida Šejke, Milića Stankovića (Milića od Mačve), Vladimira Veličkovića i ostalih.

Posebna celina su skulpture stvorene od 1900. do polovine sedamdesetih godina. Obuhvaćeni su najznačajniji jugoslovenski vajari: Ivan Meštrović, Antun Augustinčić, Vanja Radauš, Frane Kršinić, Petar Palavičini, Risto Stijović, Sreten Stojanović, a od mlađe generacije: Nadežda Prvulović, Nebojša Mitrić, Milija Nešić i drugi. Izloženi su, takođe, i reprezentativni primerci iz velike zbirke jugoslovenske grafike.

MUZEJ PRIMENJENE UMETNOSTI

Osnovan je 1950. i pripada kategoriji umetničkih muzeja specijalizovanog tipa. Osnovna delatnost Muzeja je da sistematski prikuplja, zaštićuje, čuva, proučava, izlaže i publikuje predmete primenjene umetnosti. Pored dela nacionalne primenjene umetnosti, u Muzeju se prikuplja istorodni materijal iz drugih evropskih i vanevropskih zemalja, koji je preko kulturnih i privrednih veza dospeo u naše krajeve.

Muzej primenjene umetnosti je već prve godine svoga postojanja otkupio izvanredno vrednu zbirku raznovrsnih umetnički obrađenih predmeta, koje je tokom trideset godina skupljao slikar i grafičar Ljuba Ivanović. Zbirka je sadržala više od 3000 predmeta, među kojima su se po svojoj istorijskoj i umetničkoj vrednosti isticali zlatarski proizvodi, stare rukopisne i štampane knjige, predmeti rezbareni u drvetu, rožini i sedefu, drvorezne i slikane ikone i drugo.

Najstariji predmeti u vlasništvu Muzeja datiraju iz 4. veka p.n.e. i pripadaju numizmatičkoj zbirci (novac Stare Grčke) u Odseku za metal i nakit, dok zbirke u Odseku za savremenu primenjenu umetnost sadrže i najsavremeniju umetničku produkciju. U celini, muzejske zbirke prate razvoj primenjene umetnosti u rasponu od 2400 godina. Muzej poseduje više od 32.000 predmeta primenjene umetnosti, među kojima se nalaze i dela izuzetnog umetničkog i kulturnog značaja.

Muzej ima veoma živu izložbenu aktivnost, kao i sopstvenu izdavačku delatnost. Tradicionalne muzejske manifestacije su Salon arhitekture, Dečji salon primenjene umetnosti, Salon savremene primenjene umetnosti i Trijenale keramike. Svakog šestog novembra, na dan osnivanja Muzeja, priređuje se studijska izložba, koja prikazuje do tada neistraženo područje primenjene umetnosti kod Srba.

Muzej ima nadležnost na celoj teritoriji Republike Srbije za predmete primenjene umetnosti.