Usvojen Statut grada Beograda
Odbornici Skupštine grada danas su usvojili novi statut grada Beograda. Na taj način najvažniji pravni akt grada usaglašen je sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, pa će predstojeći lokalni izbori moći da budu sprovedeni po novim pravilima. Gradonačelnik Beograda biraće se na neposrednim izborima na period od četiri godine i imaće mnogo šira ovlašćenja nego do sada. Između ostalog, predlagaće i svog zamenika i članove Gradskog veća. Pored gradonačelnika, najvažniji organi grada biće Skupština i Gradsko veće.
Gradska skupština će, umesto dosadašnjih 110, imati 90 odbornika, čiji će mandat biti četiri godine. Predsednik i potpredsednik Skupštine biraće se iz redova odbornika tajnim glasanjem. Gradsko veće imaće ukupno 11 članova, a predsedavaće mu gradonačelnik.
Novina u novom Statutu je i to što će radom Gradske uprave ubuduće rukovoditi načelnik, koga postavlja Skupština na predlog gradonačelnika. Od septembra Beograd će dobiti i svog gradskog arhitektu, gradskog menadžera i građanskog branioca.
Najviše diskusije na današnjoj sednici izazvala je odluka da se predsednici 17 beogradskih opština ne biraju neposredno, već, kao i do sada, iz redova odbornika. Obrazlažući ovo rešenje, predsednik Komisije za izmenu statuta grada Branislav Belić rekao je da je ono rezultat ocene da beogradske opštine nisu jedinice lokalne samouprave i da grad Beograd ima pravo da odlučuje o organizaciji vlasti u njima.
Sa ovim mišljenjem složio se i šef odborničke grupe DSS Miloš Aligrudić, rekavši da bi biranje predsednika opština neposrednim putem bitno iskomplikovalo proces izbora. Predsednici skupština opština Novi Beograd i Zemun Željko Ožegović i Vladan Janićijević založili su se, međutim, da se predsednici opština biraju neposredno.
Novi statut grada Beograda usvojen je većinom glasova, uz četiri uzdržana odbornika.
Gradski odbornici danas su usvojili i novi Privremeni poslovnik Skupštine grada, kojim se reguliše da prvu sednicu u novom odborničkom mandatu saziva predsednik Skupštine iz prethodnog saziva.