Održana Svečana akademija povodom Dana sećanja na žrtve Holokausta u Beogradu
Prvi zadatak jeste da današnje i dolazeće generacije obrazujemo u duhu antifašističke tradicije, a drugi da se odupiremo pokušajima prekrajanja istorije koje narušava dostojanstvo žrtava svih nacističkih zločina, naveo je Miljan Damjanović na „Starom sajmištu”.
Član Gradskog veća Miljan Damjanović obratio se večeras prisutnima na Svečanoj akademiji povodom obeležavanja Dana sećanja na žrtve Holokausta u Beogradu, održanoj u Memorijalnom centru „Staro sajmište”. Svečanu akademiju organizovao je ovaj centar zajedno sa Jevrejskom opštinom Beograd.
Dosledni u očuvanju kulture sećanja, obeležavamo Dan sećanja na žrtve Holokausta u Beogradu i trudimo se da sačuvamo uspomenu na Srbe, Jevreje, Rome i druge narode koji su masovno stradali u Beogradu za vreme nacističke okupacione vlasti, rekao je tom prilikom Damjanović.
– Vrednosti antifašizma i borbe protiv antisemitizma utvrđuju odnose prijateljstva srpskog i jevrejskog naroda, ali i naših zemalja koje suštinski karakteriše intenzivan dijalog. Prilog tome su česte razmene poseta visokih i najviših državnih zvaničnika kojima Srbija i Izrael nepobitno razvijaju međusobne političke, ekonomske i kulturološke perspektive. Srpsko-jevrejski odnosi su u svim svojim domenima utemeljeni zajedničkim istorijskim nasleđem i obostranim nastojanjem da se prošlost sa najiskrenijim pijetetom sačuva od zaborava. Grad Beograd ostaje i dalje posvećen implementaciji zakonske regulative koju je Republika Srbija usvojila 2016. godine u cilju rešenja pitanja restitucije jevrejske imovine. Poznato je da je reč o zakonu koji na jedinstven način određuje da imovina, koja je u našoj zemlji oduzeta tokom Holokausta i koja nema zakonske naslednike, direktno pripada Jevrejskoj opštini. Možemo slobodno reći da smo ponosni na ovaj zakonski okvir i da nam mnogo znače pohvale koje smo dobili od zvaničnika Izraela, ali i američkog Kongresa – naveo je Damjanović.
Podsetio je da je Skupština Grada Beograda usvojila odluku da se 10. maj proglasi Danom sećanja na žrtve Holokausta u Beogradu i ovaj datum tradicionalno se obeležava polaganjem venaca na Spomenik žrtvama genocida na Starom sajmištu i na Dunavskom keju. Na predlog predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića, Skupština Grada Beograda je 2021. godine odlučila da se levoj obali Save dodeli naziv „Obala jasenovačkih žrtava“.
– Na ovom istorijskom mestu, gde se nekada nalazilo jedno od najvećih stratišta u Drugom svetskom ratu, podigli smo Memorijalni centar „Staro sajmište“ koji je 2024. godine, nakon obimnih radova na rekonstrukciji, otvoren za posetioce. U svojoj obrazovnoj ulozi ova republička ustanova kulture treba da očuva i proširi znanje o Holokaustu i sistemskom genocidu. Memorijalni centar je tu da kroz bogat istorijski sadržaj stalno opominje da se greške iz prošlosti nikada više i nigde ne ponove. Iz svega sledi da se i na državnom i na lokalnom nivou, kako deklarativno tako i praktično, jasno i nedvosmisleno suprotstavljamo svakom obliku fašizma i antisemitizma. Beograd nije samo grad u kojem je Holokaust dostigao strašne razmere, već je to i grad vekovnog suživota Srba i Jevreja. Kao istaknuti advokati, trgovci, doktori, umetnici i političari, Jevreji su nesumnjivo doprineli ukupnom društvenom životu u Beogradu – istakao je Damjanović, pomenuvši neke za Beograd znamenite Jevreje: Danila Kiša, Oskara Daviča, Rahelu Ferari, Gecu Kona, Stanislava Vinavera, Leona Koena.
Zajednički život naših naroda u Beogradu predstavlja dragoceni prilog riznici društvene i političke istorije srpske prestonice. Nezaobilazni činilac tih kulturno-istorijskih veza bila je i ostala Jevrejska opština u Beogradu. Dugačak istorijski period, od 1521. godine, kada se javljaju prvi zapisi o jevrejskoj zajednici u Beogradu, do danas, obeležili su mnogobrojni izazovi sa kojima smo se jednako suočavali.
– Za ovih pet punih vekova svog postojanja, zajednica je čuvala i razvijala jevrejski etnički i verski identitet, negujući saradnju i međusobno poštovanje sa drugim narodima i verskim konfesijama. Iz tih razloga sam uveren da ćemo nastaviti konstruktivnu saradnju za dobrobit naših prijateljskih naroda, koji i u dostojnom očuvanju prošlosti vide siguran preduslov izgradnje budućnosti. Istorija je „učiteljica života”, kako je to davno rekao veliki Ciceron, koja nam je u modernim vremenima nametnula dva važna zadatka. Prvi je da današnje i dolazeće generacije obrazujemo u duhu antifašističke tradicije, a drugi da se odupiremo pokušajima prekrajanja istorije koje narušava dostojanstvo žrtava svih nacističkih zločina, ali i žrtava herojske borbe za slobodu od okupatora – zaključio je Damjanović.
O značaju obeležavanja ovog dana u znak sećanja na oko 12 hiljada Jevreja koji su stradali u logorima na prostoru Beograda govorili su predsednik „B'nei B'rit lože Srbija” Jovan Elazar, predsednik Jevrejske opštine Beograd Aron Fuks i direktorka Memorijalnog centra Krinka Vidaković Petrov. Događaju su prisustvovali predstavnici diplomatskog kora, među kojima su ambasadorka Izraela Avivit Bar-Ilan i ambasadorka Nemačke Anke Konrad.