Na Belefu učestvovali umetnici sa pet kontinenata
Beogradski letnji festival 2005, koji je završen preksinoć, u velikoj meri je obogatio kulturnu ponudu Beograda, predstavivši Beograđanima, ali i turistima veliki broj kvalitetnih pozorišnih, muzičkih i vizuelnih programa, saopštila je danas Milena Stojićević, direktor Belefa 2005.
– Ova kulturna manifestacija je puna dva meseca širila duh onih vrednosti koje bi trebalo da su cilj i svrha svake prestonice, što i jeste smisao svih festivalskih aktivnosti Belefa. Festival je i ove godine potvrdio i svoj međunarodni karakter. Na njemu je učestvovalo 700 umetnika, od kojih veliki broj stvaralaca sa svih pet kontinenata – izjavila je Ljiljana Šović, pi ar menadžer ovogodišnjeg Belefa.
U toku 64 festivalska dana prikazano je isto toliko pozorišnih predstava, ili u proseku jedna dnevno, od toga devet premijerno, uz devet gostovanja. Belefovske pozorišne predstave videlo je 11.750 gledalaca. Izvedena su i 24 koncerta različitih žanrova, od klasike, preko džeza, roka i popa, do elektronske muzike domaćih i stranih umetnika.
Belef je počeo na Summer time festivalu, a završio se Umbrija džez festivalom i koncertom u čast Mocartovog jubileja. Ove koncerte slušalo je 17.200. gledalaca, ne računajući koncerte na otvorenim prostorima. U oblasti vizuelne umetnosti producirano je 16 projekata sa naglašenom komunikacijom sa publikom na najširem planu. Osvojivši sve medije i umetnosti: film, radio, televiziju, bilborde, novine, galerije, video, muziku, performanse, instalacije, reportaže, strip, ilustraciju, advertajzing, ovaj program je oko sebe okupio preko milion gledalaca, slušalaca i učesnika i na taj način održao standarde Festivala kada je u pitanju posećenost programima.
Osnivač Belefa, Skupština grada Beograda, izdvojila je za ovogodišnji festival 29.miliona, a Ministarstvo za kulturu pet miliona dinara. I pored toga što su festivalski programi, u skladu sa kulturnom politikom grada, u najvećoj meri bili besplatni za posetioce, od ulaznica je ostvaren prihod od 1,5 milion dinara. Festivalski budžet je uz ove i ostale prihode bio planiran na ukupno 39 miliona dinara. Ovako niskoj ceni koštanja ovog dvomesečnog festivala, sa tolikim brojem sopstvenih programskih produkcija, gostovanja relevantnih inostranih umetnika i trupa, pored dobre organizacije i racionalizacije u menadžmentu, doprinela je i pomoć svih gradskih ustanova kulture i javnih preduzeća, kao i izvanredno medijsko sponzorstvo, izjavila je Milena Stojičević.