Budžetski fond za zaštitu životne sredine obezbediće realizaciju brojnih projekata
Gradonačelnik Beograda, drugu godinu zaredom, doneo je rešenje kojim se utvrđuje program korišćenja Budžetskog fonda za zaštitu životne sredine. Sredstva u ovom fondu sačinjavaju prihodi od naknada, i to: prihod od posebne naknade za zaštitu i unapređenje životne sredine, od naknada za zagađivanje životne sredine i od naknade za korišćenje šuma i šumskog zemljišta.
– Cilj osnivanja budžetskog fonda jeste rešavanje pitanja zaštite životne sredine i ostvarivanje održivog upravljanja i očuvanja prirodnih vrednosti, kao i sprečavanje zagađivanja životne sredine. Iako su nam svi planovi i programi jednako važni, ove godine u preraspodeli sredstava prioritetni su monitoring, održavanje zaštićenih područja, parkova i prirodnih staništa, pošumljavanje Beograda i upravljanje otpadom. Monitoring zapravo predstavlja kontrolu, praćenje i ocenjivanje kvaliteta vazduha od stacioniranih izvora i motornih vozila, zatim kvaliteta izvorskih voda javnih česama, površinskih voda, kupališta, merenje nivoa komunalne buke i zagađenosti zemljišta. Reč je o našoj zakonskoj obavezi, jer svi ovi podaci moraju da budu dostupni građanima. Svake godine nastojimo da broj mernih mesta povećamo, pa je tako i ove. Slično je i sa održavanjem zaštićenih područja, parkova i prirodnih staništa. Tako da je ove godine u našoj nadležnosti upravljanje područjem Miljakovačke šume, a u pripremi su Arboretum Šumarskog fakulteta, Košutnjaka, Zvezdarske šume, Zabrana i staništa gljiva na Adi Ciganliji. Svako od ovih prirodnih dobara odlikuje se posebnim prirodnim vrednostima, specifično je i svojevrsni je spomenik prirode ili zelena oaza u Beogradu i zato je briga o tome veoma važna – kazala je za Beoinfo Nataša Đokić, načelnica u ovom sekretarijatu.
Planirana je i izrada studija o proglašenju zaštite novih prirodnih dobara, a reč je o predelima očuvanih prirodno-istorijskih vrednosti, izuzetnih odlika, spomenika prirode i drugih, za čiju izradu je zakonom određen Zavod za zaštitu prirode Srbije, a prema prioritetima koje određuje grad. Tako je predviđena izrada studija zaštite Lipovičke i Bojčinske šume, kao i pristupanje istraživanju i izradi studije za područje forlanda na levoj obali Dunava. Druge dve važne preokupacije u ovoj, ali i narednim godinama, biće pošumljavanje i upravljanje otpadom. Pred odbornicima Skupštine grada u skorije vreme naći će se Plan pošumljavanja Beograda i Lokalni plan upravljanja otpadom.
– Prvi važan dokument podrazumeva plan pošumljavanja neobraslih površina, kako bi se rešavali problemi koji se javljaju kao posledica sadašnjeg neodgovarajućeg korišćenja zemljišta a u cilju postizanja većih površina pod šumom. Povezivanjem postojećih šumskih kompleksa novim šumama, vetrozaštitnim pojasevima i zelenim koridorima obezbeđuje se dobro povezano zelenilo u gradu sa šumskim kompleksima i omogućava se da na posredan način opštekorisne funkcije šuma imaju uticaj na uže gradsko jezgro i obezbede zdraviju životnu sredinu. Lokalni plan upravljanja otpadom donosi Skupština grada Beograda za period od 10 godina, a razmatra ga svakih pet godina. Dugoročno, njime se definišu ciljevi upravljanja otpadom na teritoriji Beograda, uspostavlja se sistem i ostvaruje hijerarhija u ovom poslu radi smanjenja količina nastalog otpada, ponovnog korišćenja i reciklaže, iskorišćenja korisnih svojstava otpada u energetske svrhe ili kompostiranje, te odlaganje ako ne postoji drugo odgovarajuće rešenje – istakla je Đokićeva.
Osim ovih, realizovaće se i brojni drugi projekti u saradnji sa različitim institucijama i sprovesti nekoliko javnih nabavki. Tu su projekti promovisanja obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti, projekti rešavanja problema otpadnih voda na odabranim lokacijama, projekti specifičnih indikatora kvaliteta životne sredine i drugi. Deo novca iz Budžetskog fonda biće odvojen i za nevladin sektor, to jest udruženja i organizacije koje svojim projektima podižu svest građana o značaju zaštite životne sredine ili konkretno rešavaju neki lokalni problem. Novina je to što će sekretarijat deo sredstava prebaciti i na račun opština koje budu pokazale interesovanje da se na njihovoj teritoriji urede takozvani „urbani džepovi”, lokacije koje su u vlasništvu opština, a dugo stoje zapuštene i predstavljaju ruglo.