Andrić: Potrebno je konstantno raditi na poboljšanju kulturne ponude
Istraživanje „Kulturni život i potrebe studenata univerziteta u Srbiji”, koje je sproveo Zavod za proučavanje kulturnog razvitka, pokazalo je da odlasci u neku od institucija kulture nisu omiljeni način provođenja slobodnog vremena obuhvaćene populacije od 19 do 27 godina.
Direktor Kancelarije za mlade Kosta Andrić rekao je da je potrebno konstantno raditi na poboljšanju kulturne ponude, koju će pratiti bolja informisanost, kao i drugačiji koncept organizacije takvih događaja.
On je na konferenciji za novinare „Život i potrebe studenata u Srbiji” u pomenutom zavodu istakao da danas u kulturnim centrima ili domovima omladine postoji malo prostora za neafirmisane mlade umetnike.
– Ono što je život nametnuo kao odgovor na to stanje jeste formiranje nezavisnih kulturnih centara, poput Kulturnog centra „Grad” ili Ustanove kulture „Parobrod”, gde je mladima omogućeno da predstave svoj talenat. Takođe, značajan segment predstavlja i zanemarujući odnos pojedinih medija prema kulturnim dešavanjima, koji su, bez novčane nadoknade, dostupni širokom krugu ljudi. To je bitan segment, s obzirom na to da je dve trećine studenata naglasilo da nedostatak novčanih sredstava onemogućava njihov aktivniji kulturni život – ukazao je Andrić.
Prema njegovim rečima, potrebno je poraditi na vraćanju proverenih kulturnih vrednosti kroz instituciju porodice i škole, koja je u poslednje dve decenije degradirana. On je podsetio da u Beogradu danas postoji čitava generacija mladih ljudi koja nikada nije otišla u Narodni muzej ili Narodnu biblioteku.
– Kao jedna od aktivnosti koja bi trabalo da pomeri stvari nabolje jeste projekat „Beograd 2020”, koji u procesu kandidature našeg grada za evropsku prestonicu kulture treba da pokrene čitav niz akcija posvećenih mladima. Jedna od inicijativa, takođe, ove godine, biće da se oko 20 napuštenih javnih prostora ustupi mladima, mladim umetnicima i drugim kreativcima, gde će biti u prilici da ostvare svoje potrebe, kao i da slobodno vreme potroše na kvalitetan način – najavio je Andrić.
Profesorka na Filozofskom fakultetu u Beogradu Ana Pešikan istakla je da ne postoji dobro ekonomsko razvijeno društvo bez bogato razvijenog duhovnog aspekta njenih građana.
– Sistem vrednosti u našem društvu generalno ne podržava razvoj kulturnih dešavanja. Problem je što obrazovni sistem ne uspeva da razvije kulturne potrebe i navike kod mladih, sa sve manjim brojem školaraca koji pohađaju neki vid sekcije, kreativne radionice ili neki drugi slični sadržaj – navela je Ana Pešikan.
Prema njenim rečima, dobra je okolnost što je u izradi nacionalna strategija kulture i strategija obrazovanja, koje sistemski treba da dovedu do boljih rezulatata u tim oblastima.
Istraživač u Zavodu za proučavanje kulturnog razvitka Slobodan Mrđa naveo je da je istraživanje obuhvatilo više od 1.000 studenata na 10 univerziteta u Srbiji.
On je istakao da je čak 83, 5 odsto studenata kazalo da retko ili nikad ne posećuje muzeje, a kao razlog za slabu kulturnu aktivnost navode nedostatak materijalnih sredstava.
Svi podaci ovogodišnjeg istraživanja, kako je precizirano, mogu se pogledati na sajtu tog zavoda www. zaprokul.org.rs.
Napomena: Snimak ovog događaja možete preuzeti sa sajta www.infobiro.tv.