Praćenje i suzbijanje larvi komaraca
Pregledom kanala na levoj obali Dunava, predstavnici Sekretarijata za zaštitu životne sredine danas su na terenu proverili kako teče realizacija ovogodišnjeg programa suzbijanja komaraca, konkretnije, monitoring i suzbijanje larvi komaraca. Prema rečima Marije Bebe Grubačević, pomoćnice gradskog sekretara za zaštitu životne sredine, čitav posao započeo je još u martu.
– Najpre se obavlja pretraga terena na prisustvo larvi. Akcenat je stavljen na levu obalu Dunava sa veoma mnogo zapuštenih kanala koji su idealno stanište za larve. Monitoring se, naravno, ne obavlja samo na ovoj lokaciji već i na sremskoj strani reke, te na priobaljima Save i Kolubare i drugih manjih vodotoka, melioracionim i transmisionim kanalima, kolektorima i sabirnim kapacitetima otpadnih voda, šahtovima, iskopinama, jezerima i drugim stalnim ili privremenim vodenim površinama, i to na teritoriji svih 17 gradskih opština. Na teritoriji glavnog grada ima čak oko 2.200 kilometara kanalske mreže, koja predstavlja idealno mesto za razvoj larvi komaraca. Već na prvim lokacijama, gde smo sredinom aprila pronašli prve jedinke larvi, započeli smo suzbijanje. Zbog niskog vodostaja i vremenskih prilika, situacija na terenu relativno je mirna, ali važno je reći da se svakodnevno prati stanje i reaguje po potrebi – kazala je Grubačevićeva.
Monitoring komaraca na teritoriji grada Beograda podrazumeva kontrolu brojnosti vrsta larvi i vrsta odraslih formi ovih insekata. Larve komaraca kontrolišu se orijentaciono na površinama od oko 40.000 hektara.
– Odraslih formi komaraca uglavnom nema, a one o kojima građani govore jesu takozvane „kućne forme”, to jest one koje su preživale u podrumima zgrada gde je bilo vlažno. Važno je, ipak, objasniti građanima da, uz sve napore sekretarijata, stručnih timova i kuća koji su angažovani na ovom poslu, komaraca uvek mora biti jer da ih nema, bio bi prekinut prirodni lanac. Tako da je nama cilj da se brojnost komaraca redukuje na biološki podnošljiv minimum, tačnije na brojnost koja mora da postoji u prirodi a da ne remeti građanima redovne aktivnosti, odmor i rekreaciju. U cilju efikasnije regulacije brojnosti komaraca u Beogradu, molimo građane i da nas obaveste ukoliko u svojim podrumima i drugim objektima uoče povećano prisustvo kućnih formi komaraca, kao i prisustvo stalnih i povremenih vodenih površina – istakla je Grubačevićeva.
Zavod za biocide i medicinsku ekologiju, kao ustanova zadužena za monitoring komaraca na teritoriji Beograda, od 10. marta ove godine krenuo je sa kontrolom brojnosti larvi komaraca, mapiranjem staništa, praćenjem stanja na prevremenim i stalnim vodenim površinama, kao i praćenjem svih parametara koji utiču na biologiju komaraca. Posao neposrednog suzbijanja larvi na terenu poveren je preduzeću „Ekosan”.
Biolog Ivan Aleksić iz Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju pojasnio je da se postupak obavlja standardizovanom metodom, tačnije iz vodene površine uzima se desetak zahvata specijalnom posudom na dugačkoj dršci. U svakom zahvatu broje se larve komaraca. U prvih mesec dana najzastupljenije su larve „kuleksa”, koje su i inače najdominantnije u Beogradu. Od svih proverenih lokacija, najugroženija je upravo Borča sa brojnim kanalima, koji nisu čišćeni godinama i više služe kao kanalizacija nego za navodnjavanje.
Građani sa nadležnom službom sekretarijata mogu da ostvare komunikaciju putem mejla [email protected] ili sms porukom na mobilni telefon 066/9556-895.
Napomena: Snimak događaja može se preuzeti sa sajta www.infobiro.tv