Zgrada u Karađorđevoj 31 zablistala novim – starim sjajem
Član Gradskog veća Miroslav Čučković i predsednica opštine Stari grad Mirjana Božidarević obišli su danas zgradu u Karađođevoj 31, na kojoj je sredstvima opštine Stari grad obnovljena fasada.
Član Gradskog veća Miroslav Čučković rekao je da je fasada u Karađorđevoj ulici urađena na osnovu zahteva građana, koji su inicirali rekonstrukciju ambijentalne celine ove ulice i Kosančićevog venca.
– Ideja je da se u naredne tri godine u Karađorđevoj ulici sređuje zgrada po zgrada i da se po završetku mosta Zemun–Borča izmesti kamionski saobraćaj. Tako bi ovde moglo biti šetalište sa prelepim fasadama po uzoru na Prag, Pariz i ostale gradove. Korist od toga ćemo imati svi, a strani turisti koji ovde dolaze sa reke imaće dobar prvi utisak – istakao je Čučković.
Predsednica opštine Stari grad Mirjana Božidarević kazala je da je nakon obnavljanja fasada na Kosančićevom vencu, u Zadarskoj, Srebreničkoj, u Ulici Kosančićev venac, u Kneza Sime Markovića i na uglu Topličinog venca i Pop Lukine na red došla i Karađorđeva.
– Opština Stari grad ima zadovoljstvo i mogućnosti da obnavlja fasade na svojoj teritoriji. Svi smo zadovoljni, a komšije mogu da se potrude i zajedno sa nama urede i ostale lepe zgrade koje se nalaze u ovoj ulici. Pre nekoliko godina finansirali smo izradu murala na ovoj zgradi i tada smo se dogovorili da i prednja strana bude uređena – objasnila je ona.
Biljana Mišić, istoričar umetnosti Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, kazala je da je u periodu razvoja čitavog prostora koji se nekada nazivao Sava mahala, Karađorđeva ulica predstavljala jednu od ključnih tačaka.
– Na planu iz 1878. godine Karađorđeva ulica je bila prva ucrtana ulica pod nazivom Savska, dok su sve ostale bile predstavljene kao sokaci. Najznačajnije za ovu ulicu je bilo uspostavljanje pristaništa koje je uticalo na izgradnju i urbanizaciju čitavog prostora. Tu je bio niz hotela, radnji trgovačkog i zanatskog karaktera. Značaj ovog prostora uticao je da baš ovde počnu da se grade objekti za tada najbogatije trgovce Beograda, koji su postali najznačajniji zadužbinari i dobrotvori grada Beograda. Ovaj prostor Karađorđeve ulice je pod zaštitom države u okviru prostornih ambijentalnih celina i za sve intervencije neophodne su konsultacije za Zavodom. Mi u tom slučaju dajemo stručne savete i vršimo nadzor nad radovima – rekla je ona.
Stana Vještica 70 godina živi u Karađorđevoj 31 i kaže da je obnovom fasade zdanju vraćen prvobitni izgled. Ona je podsetila da je zgrada zidana krajem dvadesetih godina prošlog veka i da ju je bogata gospođa Krsmanović kao miraz poklonila svojoj bratanici.