Održana konferencija „Voda, zdravlje i odgovornost – odgovorno ponašanje i održiva rešenja”
Međunarodna konferencija „Voda, zdravlje i odgovornost – odgovorno ponašanje i održiva rešenja” održana je danas u Privrednoj komori Srbije, a u ime grada učesnike je pozdravio Goran Trivan, sekretar za zaštitu životne sredine. Konferenciju sa četiri panel teme: „Voda i zdravlje”, „Voda i privreda”, „Voda i voda” i „Voda i odgovornost” organizovao je Evropski velnes institut.
Trivan je podsetio da je u nadležnosti Sekretarijata za zaštitu životne sredine zapravo monitoring, između ostalog, i gradskih voda, i to kvaliteta vode Save, Dunava i Kolubare, zatim kanala Galovice i četrnaest drugih manjih vodotoka, kanala i retenzija, Savskog jezera, kupališta Lido i podavalskih akumulacija, kao i kvaliteta izvorske vode iz 26 javnih česama u gradu, te kvalitata vode za piće iz centralnog i lokalnih vodovoda.
– Industrijski objekti, saobraćajna infrastruktura, poljoprivredna delatnost i nepostojanje odgovarajućih komunalnih sistema za prihvat i preradu otpadnih voda deluju na određene gradske celine, a posebno u seoskim naseljima, gde utiču na degradaciju kvaliteta vodonosne sredine. Tako na osnovu pregleda, rezultati svih gradskih česama su nezadovoljavajući jer od 300 uzoraka 58 odsto bilo je bakteriološki neispravno, a oko 35 procenata bilo je neadekvatno po fizičko-hemijskim parametrima. Ovo je dokaz da su nam podzemne vode zagađene, a glavni razlog za to jeste što Beograd samo u centru ima na stotine septičkih jama. Međutim, kada je reč o vodi iz beogradskog vodovodnog sistema, ona je „provereno dobra voda”, kako i glasi slogan BVK, i analize pokazuju da je to zaista tako i da Beograđani piju dobru vodu, zadovoljavajućeg kvaliteta – kazao je Trivan.
On je istakao da je prioritet sekretarijata u budućnosti tretman otpadnih voda. Zabrinjavajuće je što se otpadne vode direktno izlivaju u Savu i Dunav, pa iako je reč o velikim rekama koje za sada imaju kapacitet za to, pitanje je do kada će moći. Zabrinjavaju i velike količine otpada u gradskim rekama, pa je zato neophodno da se kod građana još više razvija svest o zaštiti životne sredine. Voda znači život, a ukoliko se ne popravi naš odnos prema njoj, imaćemo mnogo problema. Trivan je dodao da nadležne gradske službe trenutno utvrđuju tačan broj septičkih jama, nakon čega predstoji preciziranje kako će se hemijski i fizički tretirati. Ipak, glavni infrastrukturni projekat u budućnosti u ovoj oblasti biće tretman otpadnih voda.
Pored grada, konferenciju su podržali Ambasada Izraela u Srbiji, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, United Nations Development Programme (UNDP), JKP „Beogradski vodovod i kanalizacija”, Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”, Institut za vodoprivredu „Jaroslav Černi” i drugi. Cilj konferencije je da održivo korišćenje vodnih resursa stavi na prioritetno mesto u javnom diskursu, počev od regulatora do krajnjeg korisnika i svakog pojedinačnog građanina, kako bi se podstaklo i primenjivalo odgovorno ponašanje prema najkritičnijem resursu danas i smanjio „vodeni otisak” svakog od nas. Težište konferencije jeste na razmeni iskustava i primera dobre prakse industrije i lokalnih zajednica, poboljšanju informisanja i promeni ponašanja u pristupu vodenim resursima.