Projekat „Tipološko definisanje šuma Beograda”
Sekretarijat za zaštitu životne sredine finansira projekat „Tipološko definisanje šuma Beograda – osnovno polazište namenskog klasifikovanja i predlog mera sa ciljem unapređenja i održivosti kvaliteta životne sredine stanovnika Beograda”, čija je izrada poverena Šumarskom fakultetu. Projekat ima za cilj unapređenje ukupnih potencijala šuma Beograda i njihovo približavanje funkcionalnom optimumu, radi unapređenja i očuvanja resursa i generalno kvaliteta životne sredine u Beogradu.
Šire područje Beograda karakteriše izrazita deficitarnost šumom. Od 3.244 kvadratna kilometra ukupne površine beogradskog regiona 367 kvadratnih kilometara predstavljaju površine pod šumom, što znači da sadašnja šumovitost iznosi 11,3 odsto u odnosu na optimalnu od 27 procenata.
– Šumovitost po stanovniku je 0,025 hektara, što je nepovoljno i minimalno u odnosu na neke poznate evropske normative od 0,33 hektara po stanovniku. Unapređenje ukupnih potencijala šuma postići će se putem tipološkog proučavanja i tipološkog klasifikovanja šuma Beograda, zatim pošumljavanjem neobraslog šumskog zemljišta, to jest podizanjem zaštitnih pojaseva. Izbor vrste drveća treba prilagoditi tipološkoj pripadnosti staništa i bioekološkim karakteristikama vrsta, posebno u zonama imisionog preopterećenja, potom usaglasiti i sagledati prioritetne potrebe stanovništva pri određivanju namena pojedinih delova šuma Beograda, te prilagoditi gazdovanje i gazdinske postupke prioritetno definisanim namenama. Sledi popravka zatečenog stanja različitim i realno ostvarivim uzgojnim i gazdinskim postupcima, počev od sanitarno-uzgojnih, rekonstrukcionih i konverzionih seča, zatim konverzijom izdanačkih šuma u visoki uzgojni oblik i rekonstrukcijom sastojina neodgovarajućih vrsta drveća, što i predstavlja jedan od uzroka trenutnog nepovoljnog stanja. Na kraju je planirana zamena vrstama drveća kojima prema tipizaciji staništa najbolje odgovaraju konkretni stanišni uslovi, nega šuma u svim fazama razvoja, utvrđivanje i čuvanje granica šumskog poseda radi sprečavanja neželjenih pojava i dalje praćenje sukcesije šumskih ekosistema – kazala je Nataša Đokić, načelnica u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine.
Sve ovo predstavljaće polazište pri definisanju prioritetnih mera s krajnjim ciljem popravke zatečenog stanja šuma i njihovog približavanja funkcionalnom optimumu, unapređenju, održivosti i očuvanju kvaliteta životne sredine. Porast opterećujućih i ugrožavajućih faktora životne sredine u Beogradu, naročito, emisije različitih gasova, para i čvrstih čestica, nivoa buke i vibracija s jedne i potreba stanovništva za kvalitetnom životnom sredinom s druge strane, stvorili su realnu osnovu i potrebu za ovaj vid istraživanja.