Suzbijanje i uništavanje ambrozije na teritoriji Beograda
Grad Beograd i ove godine preduzima odgovarajuće mere za suzbijanje i uništavanje ambrozije na neuređenom gradskom građevinskom zemljištu u javnoj svojini na teritoriji Beograda. Kako se navodi u saopštenju iz Sekretarijata za komunalne i stambene poslove, predviđeno je da se suzbijanje i uništavanje ove korovske biljke sprovede na 60 hektara neuređenih površina, na osnovu pregleda iz prethodnog perioda. Primenjivaće se odgovarajuće mehaničke ili hemijske mere, što će za svaku konkretnu lokaciju odrediti stručni nadzor. Moguće je da se ambrozija ne pojavi na svim lokalitetima na kojima je tretirana prethodne godine, pa je predviđeno njeno suzbijanje i na novim lokacijama gde bude evidentirana.
„Sa primenom mera počelo se pre desetak dana i do sada je ambrozija tretirana na dvadesetak lokacija u gradu, tačnije na sedam hektara, i to u Zemunu na 12 lokacija, Novom Beogradu na sedam i na Paliluli na dve lokacije. Pored ovih opština, od sutra će se tretiranje ambrozije nastaviti na teritoriji opštine Rakovica i dalje prema planu koji je sačinjen nakon snimanja stanja na terenu. U skladu sa Uredbom o merama za suzbijanje i uništavanje korovske biljke ambrozije, bez obzira na tip zemljišta (poljoprivredno – obrađeno ili neobrađeno zemljište, građevinsko – uređeno ili neuređeno) gde je registrovano prisustvo ambrozije, odgovorni za njeno uklanjanje su njegovi vlasnici i korisnici. Na poljoprivrednom zemljištu inspekcijski nadzor nad sprovođenjem uredbe obavlja republička fitosanitarna inspekcija, a na građevinskom zemljištu nadležna je i komunalna inspekcija (gradska i opštinske komunalne inspekcije)”, navodi se u saopštenju.
Karakteristično je da se ambrozija masovno javlja pre svega na obradivom poljoprivrednom zemljištu na periferiji grada (naročito je ima u usevima kukuruza, suncokreta i slično, dok se u usevima pšenice javlja posle žetve) i na neuređenom zemljištu koje se ne održava ili gde se obavljaju različiti građevinski i hidrotehnički radovi (deponovanje šuta, prevrtanje zemljišta, kopanje kanala, smetlišta, na deponijama, obalama reka, pored puteva, nasipa, na ruderalnim zemljištima i drugo). U urbanom gradskom tkivu zastupljenost ambrozije se podudara sa stepenom uređenosti zemljišta i pravcima odakle je dospela na teritoriju Beograda. Najmanje je ima u centru grada (Savski venac, Vračar i Stari grad), a prema periferiji sve više (Zemun, Novi Beograd, Palilula), zaključuje se u saopštenju Sekretarijata za komunalne i stambene poslove.