Dragan Đilas: Konferencija nesvrstanih prilika da se Beograd predstavi kao moderna prestonica za XXI vek
Gradonačelnik Beograda Dragan Đilas pozdravio je danas u Starom dvoru šefove misija i članove više od 100 delegacija koji su se okupili u srpskoj prestonici da bi obeležili pola veka od Prve konferencije nesvrstanih zemalja. Gradonačelnik je zahvalio gostima što je Beogradu ukazana čast da bude domaćin ovog skupa.
– Ako je Prva konferencija nesvrstanih u Beogradu obeležila istoriju našeg grada u drugoj polovini prošlog veka, mislim da će ova konferencija biti prilika i da se Beograd predstavi kao moderna prestonica za XXI vek. Sadašnja gradska vlast ulaže velike napore u pravcu modernizacije Beograda, čuvajući i poštujući tradiciju ovoga grada. Beograd je uoči prve konferencije na korišćenje dobio renoviranu zgradu u kojoj se sada nalazimo, kao jedan od najreprezentativnijih objekata u našem gradu i našoj zemlji. Interesantno je i da su prvo drveće u Parku prijateljstva na Novom Beogradu posadili učesnici te Prve konferencije, čime je uspostavljena jedna lepa tradicija u našem gradu da državnici i visoki gosti simboličkim činom sadnje drveta u tom parku, obeležavaju prijateljstvo i saradnju među narodima. A danas ovaj park broji blizu 200 stabala i predstavlja zelenu oazu u našem gradu, ali i govori istovremeno koliko prijatelja Beograd i Srbija imaju širom sveta – istakao je Đilas.
On je naglasio da se u tom periodu dugom pet decenija, u Beogradu školovalo nekoliko hiljada studenata iz gotovo svih nesvrstanih zemalja. Mnogi od njih danas zauzimaju važne položaje u vladama svojih zemalja i oni ne samo da su spona među narodima, već su na neki način i naši ambasadori.
Pokret nesvrstanih zemalja nastao je kao izraz nastojanja velikog broja zemalja u razvoju, većinom nastalih u procesu dekolonizacije, kao svojevrsna politička alternativa da u periodu hladnoratovske podele sveta izbegnu opredeljenje za jedan vojno-politički blok i artikulišu samostalan spoljnopolitički nastup.
Termin „nesvrstani” skovao je indijski premijer Džavaharlal Nehru. Pored Nehrua i Josipa Broza, drugi istaknuti svetski lideri koji su učestvovali u stvaranju Pokreta nesvrstanih bili su predsednik Egipta Gamal Abdel Naser i predsednik Indonezije Sukarno.
Pokret nesvrstanih se sve više bavi socijalno-ekonomskim pitanjima, kao što su ravnomerniji ekonomski razvoj, borba protiv siromaštva i bolesti, očuvanje životne sredine, ublažavanje posledica klimatskih promena, tehnološki razvoj. Jedina evropska zemlja članica ovog pokreta je Belorusija. U radu Pokreta učestvuju i zemlje posmatrači koje mogu prisustvovati samitima i sastancima na ministarskom nivou. Takođe, na samite i ministarske sastanke mogu, na ad hoc osnovi, u svojstvu gosta, biti pozivane i druge države, kao i međunarodne organizacije.
Specifičnost Pokreta nesvrstanih u odnosu na međunarodne organizacije jeste u tome što nema statut niti formalnu institucionalnu administrativnu strukturu. Aktivnostima rukovodi zemlja koja predsedava, a predsedavajući se menja svake tri godine. Aktivnosti Pokreta koordiniraju se i prate preko Koordinacionog biroa koji zaseda u Njujorku u okviru Ujedinjenih nacija.
Usled raspada SFRJ, članstvo SRJ u Pokretu je suspendovano 1992. godine. Nakon demokratskih promena u Srbiji i regulisanja članstva SRJ u UN, 25. septembra 2001. prihvaćen je zahtev za dobijanje statusa posmatrača u Pokretu. Od bivših republika SFRJ, Hrvatska, BiH i Crna Gora takođe imaju status posmatrača.
Pokret nesvrstanih zemalja danas broji 120 članica, što predstavlja skoro dve trećine članica UN. Aktuelni predsedavajući Pokreta nesvrstanih zemalja je Egipat. Naredni predsedavajući je Iran, koji će 2012. biti domaćin samita. Republika Srbija ima status posmatrača od 2001. godine.
Prijemu u Starom dvoru prisustvovali su i predsednik Skupštine grada Aleksandar Antić, ministar spoljnih poslova Vuk Jeremić i muftija Muhamed Jusufspahić.
Napomena: Snimak događaja možete preuzeti sa sajta www.infobiro.rs