Radovi u Požeškoj ulici nastavljaju se punim intenzitetom
Gradonačelnik Beograda Dragan Đilas obišao je danas gradilište u Požeškoj ulici gde je, nakon rešavanja imovinsko-pravnih odnosa, počela izgradnja konstrukcije ove ulice koja će se spojiti sa petljom „Hipodrom”. Obilasku su prisustvovali predsednik Skupštine grada Aleksandar Antić, gradski menadžer Aleksandar Bijelić i predsednik opštine Čukarica Milan Tlačinac.
Gradonačelnik Dragan Đilas istakao je da se upravo zbog imovinsko-pravnih problema prvi put dešava da nešto što je obećano neće biti ispunjeno u roku.
– Kada smo otvarali Carevu ćupriju prošle godine u decembru, rekli smo da očekujemo da do kraja ove godine bude gotov direktni silazak iz Požeške ulice na petlju. Nažalost, u tome nismo uspeli zbog imovinskih problema u Požeškoj 9, gde je sporna bila parcela od 123 kvadrtana metra. Sada je imovinski spor rešen, radovi se nastavljaju punim intentizetom i biće završeni umesto do kraja godine, do početka aprila 2012 – rekao je Đilas, izvinjavajući se zbog toga građanima, koji u decembru, kada bude otvoren most, neće moći direktno da siđu na njega nego će morati još neko vreme da koriste poprečne ulice.
Prema njegovim rečima, to kašnjenje neće ugroziti otvaranje mosta za saobraćaj do kraja decembra ove godine.
Predsedsednik Skupštine grada Aleksandar Antić je uz još jedno izvinjenje Beograđanima i žiteljima Banovog brda istakao da svi ostali radovi idu „svojim tajmingom i da će sve biti okončano u roku“.
– Mi ćemo po okončanju celog projekta kompletnu računicu dati na uvid Beograđanima. Sve cene su u skladu sa onim odlukama koje je donela Skupština grada i sa onim što je građanima i prikazano – dodao je Antić.
Izgradnja petlje „Hipodrom” podeljena je u tri faze. Prva faza je završena krajem 2010. godine, kada je urađeno premošćavanje pružnog prelaza, a saobraćaj se sada odvija bez ukrštanja sa železničkom prugom. Druge dve faze odvijaju se istovremeno, i s jedne strane se izvode radovi na spajanju konstrukcije sa petljom „Radnička”, gde je preostalo još oko 80 metara do spajanja. Sa druge strane, prema Banovom brdu, gradi se izdignuta konstrukcija u Požeškoj ulici. Na ovoj deonici, koja je dugačka 550 metara, završena je izgradnja prve od tri konstrukcije. Konstrukcija je izdignuta oko pet metara iznad tla, biće 17 metara široka, i imaće po dve saobraćajne trake u svakom smeru i revizione staze širine 1,5 metara.
Predstavnici grada obišli su potom i petlju „Radnička” koja će u tri nivoa povezivati most preko Ade, petlju „Hipodrom” i Radničku ulicu od Beogradskog sajma do kompleksa „Jugopetrola”, kao i trasu beogradskog metroa. U toku je izrada trećeg nivoa petlje „Radnička”, dužine 365 metara, kojim će spojiti most na Adi sa petljom „Hipodrom”.
Do sada je urađeno 300 metara armirano-betonske konstrukcije koja vodi na sever ka Novom Beogradu, dok je na južnom smeru, ka Topčiderskoj dolini, u toku armiranje dvanaestog segmenta konstrukcije, koja je sada udaljena oko 15 metara od konstrukcije samog mosta. Završeno je betoniranje prvog od šest segmenata konstrukcije kružnog toka i u toku je postavljanje armature za njegov sledeći deo, koji će u subotu, 22. oktobra biti ispunjen sa 1.000 kubnih metara betona. Ona predstavlja glavni deo južnog pristupnog puta mostu, a gradilište je sa jedne strane okruženo industrijskim kompleksom „Jugopetrola” i kompleksom Hipodroma, a sa druge se nalazi stambena zona Senjaka.
Petlja se u svom trećem nivou nalazi na visini od 15 metara i u dužini od 365 metara predstavlja vijadukt sa po dve saobraćajne trake u svakom pravcu. Na drugom nivou nalazi se izdignuti kružni tok prečnika 40 metara sa dve saobraćajne trake, a osam ulaznih i izlaznih rampi sa kružnog toka usmerava saobraćaj u svim pravcima. U okviru petlje je i nov nadvožnjak u Radničkoj ulici sa po tri saobraćajne trake u svakom pravcu iznad postojeće železničke pruge na mestu sadašnjeg tobogana. Ukupna površina svih delova petlje „Radnička” je oko 50.000 kvadratnih metara, od čega je više od polovine na izdignutoj konstrukciji.
Koristeći kružni tok i rampe, saobraćaj će se preko Radničke ulice i Bulevara vojvode Mišića razvijati u sva četiri pravca – ka Obrenovcu, Novom Beogradu, Banovom brdu i centru grada. Za slobodno odvijanje pešačkog i biciklističkog saobraćaja biće izgrađen dovoljan broj liftova, stepeništa, trotoara i staza.