Beoinfo vesti

Projekat „Jezera Beograda”

12.12.2011.

Projekat „Jezera Beograda”
Veličina Slova

Sekretarijat za zaštitu životne sredine finansijski će pomoći projekat „Jezera Beograda” Udruženja „Nekompromitovani intelektualci beogradski”. Beograd je izuzetno bogat vodnim resursima. Stanovnici Beograda, a pogotovo gosti koji dolaze u Beograd, izuzetno malo znaju o resursima kojima grad raspolaže. Prema rečima Gorana Trivana, gradskog sekretara za zaštitu životne sredine, uglavnom se znanje svodi na činjenicu da imamo Dunav, Savu, Topčidersku reku i naravno Savsko jezero koje je omiljeno gradsko izletište i kupalište. O drugim vodnim resursima, pogotovo o jezerima koja se nalaze na teritoriji grada, bezmalo se ništa ne zna i retki su oni koji su imali prilike da ih posete. Osnovni problemi svode se na neinformisanost, nedostatak infrastrukture, nedovoljnu uređenost i zapuštenost jezera.

– Pored devet jezera, postoji i nekoliko akumulacija koje bi se mogle takođe predstaviti, kao što su stara ciglana u Železniku, Besni Fok ili jezerce u Topčideru. Grad Beograd ne poseduje dovoljno detaljnih informacija o beogradskim jezerima, što je svakako važno pitanje životne sredine. Udruženje „Nekompromitovani intelektualci beogradski” obratilo nam se predlogom da pomognemo organizaciju, produkciju i postprodukciju, kao i medijsku kampanju koja bi ispratila televizijski prikaz svih jezera koja se nalaze na teritoriji grada Beograda. Sledeći staru izreku „Jedna slika govori više od stotinu reči”, udruženje je predložilo da snimi dokumentarni film informativno-obrazovnog karaktera, kojim bi sva beogradska jezera bila predstavljena široj publici, a mogao bi i da se ustupi za emitovanje na televizijama, kao i TV serijal kratkih vinjeta o svakom jezeru pojedinačno. Takođe, planirano je i da se izradi internet-prezentacija, kako bi svi ovi filmovi bili dostupni široj javnosti – rekao je Trivan.

Osnovni cilj projekta jeste najšire obaveštavanje javnosti i podizanje svesti o zaštiti i očuvanju vodnih resursa – jezera koja se nalaze na teritoriji Beograda. Takođe, svest o očuvanju i značaju voda za čitavo društvo je na niskom nivou i pored toga što je Srbija zemlja koja ima veliku pokrivenost vodama, koje, nažalost, nisu dovoljno očuvane. Postoje samo neke stručne publikacije napisane na temu pojedinih jezera i vrlo malo informacija na internetu.

Projekat podrazumeva sledeće aktivnosti: istraživanje – tokom kojeg bi se sakupili podaci o svakom od nabrojanih jezera (kakvog je porekla, kako je i kada nastalo, do toga kako se danas koristi i kakvi su mu potencijali), zatim obilazak terena i sagledavanje situacije na licu mesta, analiza uglova snimanja, razgovor sa meštanima, sakupljanje informacija iz „prve ruke”, pravljenje plana i knjige snimanja, potom pisanje scenarija za film i za svaku od epizoda TV serijala kratkih vinjeta, te na kraju organizacija snimanja, produkcija, postprodukcija, postavljanje internet-prezentacije, linkovanje postavljene prezentacije sa sajtovima, organizovanje konferencije za novinare i najava završetka projekta, te praćenje broja poseta na internet-prezentaciji i gledanosti na TV stanicama.

U tridesetominutnom dokumentarnom filmu, pored podataka o jezerima praćenih živom slikom, pojavili bi se i stručnjaci koji su se ovom problematikom bavili i koji bi pričali o pojedinim jezerima. Film bi se ustupio na besplatno emitovanje gradskoj televiziji Studio B, ali i svakoj drugoj zainteresovanoj TV stanici. Kratkoročni ciljevi su podizanje svesti javnosti o značaju očuvanja i zaštite prirodnih resursa kojima smo okruženi, provociranje lokalnog stanovništva da poseti jezera i upozna mogućnosti koje im se pružaju, te stvaranje ideje gde odvesti na izlet gosta iz unutrašnjosti ili iz inostranstva. Dugoročni ciljevi su indirektna reklama nove opštinske turističke i rekreativne destinacije, provociranje preduzetnika da na tim lokacijama naprave infrastrukturu u vidu restorana, prodavnice mamaca za ribolov, suvenira i drugo, zatim razvoj lokalne kulturološke svesti  „da i u našem kraju ima nešto važno i interesantno” i da nije potrebno tokom leta ići jedino na Adu Ciganliju i tamo naći osveženje i na kraju dugoročno vršenje uticaja na donosioce odluka da od svih jezera mogu izgradnjom ozbiljne infrastrukture napraviti potpuno nove resurse grada.

„Nekompromitovani intelektualci beogradski” za svoj prethodni projekat – ekološki film „Plodovi zime”, čiju je produkciju finansirao sekretarijat u 2009. godini u okviru javnog konkursa, dobili su brojne međunarodne nagrade, među kojima je svakako najznačajnija „Zlatni delfin” u Kanu, ali i gran pri za najbolji ekološki film na svetu u 2011. godini CIFT-a.

Podeli vest
mapa-responsive768-2.jpg
Interaktivna mapa
Interaktivna mapa najvažnijih investicionih radova u Gradu Beogradu
Saznajte više