Beoinfo vesti

Nenad Bogdanović – graditelj s dušom umetnika

29.12.2011.

Nenad Bogdanović – graditelj s dušom umetnika
Veličina Slova

Knjiga „Nenad Bogdanović, graditelj s dušom umetnika”, svojevrsna retrospektiva rada prvog čoveka Beograda od 2000. do njegove prerane smrti 2007. godine, predstavljena je danas u Starom dvoru. Uz gradonačelnika Dragana Đilasa, o Bogdanoviću su govorili Nikola Hajdin, predsednik SANU, njegova nekadašnja bliska saradnica Gorica Mojović i jedan od priređivača Bojan Ljubenović. Predstavljanju su prisustvovali članovi porodice, saradnici i poštovaoci Nenada Bogdanovića.

– Mi smo narod koji mnogo brzo zaboravlja i zato i ponavljamo neke istorijske greške. Brzo smo zaboravili da je Beograd samo pre desetak godina leti bio grad bez vode, a zimi bez grejanja, da smo zakucavali prozore da ne bi deci padali na glavu, da je bilo svega 300 vozila u javnom gradskom prevozu i slično. Nenad Bogdanović je uradio mnoge stvari koje se na površini ne vide, ali zahvaljujući čemu danas svi mi koji vodimo grad možemo da pravimo korake od sedam milja. Pamtićemo ga najviše, ipak, po Mostu na Adi, jer da nije bilo njega, danas bismo i dalje pregovarali i držali razne skupove da li treba da bude tu gde jeste ili na drugom mestu, da li da ima jedan pilon ili dva, stubove u vodi i slično. On je presekao tako što je poslušao Nikolu Hajdina, jer ako bilo ko zna nešto o mostovima, to je on. Nakon toga sve je pripremio da bismo mi mogli da počnemo da gradimo. Da je danas živ, siguran sam da bi pozvao sve Beograđane koji ovaj most doživljavaju kao svoj da nam se pridruže u novogodišnjoj noći i da ga, uz vatromet, šetnjom zvanično otvore. Most ne pripada ni vlasti niti opoziciji, već svima koji u Beogradu žive. Beograđani zapravo sami sebi poklanjaju ovaj most, sebi i generacijama koje će ga koristiti, a u isto vreme poklanjamo se i svim nekadašnjim graditeljima mostova jer oni spajaju. Želja mi je da svi zajedno budemo deo nečega što je tako grandiozno i prelepo. Most je simbol Beograda i lično ću ga pamtiti kao Nenadov most – rekao je gradonačelnik Beograda Dragan Đilas.    

Gorica Mojović, koja je napisala uvodnik za ovu knjigu, rekla je da je Bogdanović bio energičan, jednostavan, jasan, precizan, promišljen i u potpunosti posvećen obnovi,  izgradnji, razvoju, ulepšavanju grada i upravljanju gradom. Kada je došao na vlast, stanje je bilo dramatično, dugovi su bili veliki, a u komunalnim sistemima kolaps.

– Sebi i svom timu davao je rokove od deset do petnaest dana, u kojima je uvek moralo da se rešava ono najhitnije, da bi odmah nakon toga počeo da pravi planove za sledeću godinu, za sledeće četiri, za budućnost. Bio je graditelj, ali i kreator, pa je lično osmislio brojne akcije i sisteme, poput beneficije u plaćanju komunalnih dažbina, izgradnju neprofitnih i socijalnih stanova, „Popravimo zajedno”, jedinstven tarifni sistem u gradskom prevozu i drugo. Potpuno je bio predan završetku projekata koji su tavorili zapušteni godinama, neki decenijama, kao što su Beogradska arena, Jugoslovensko dramsko pozorište, Svetosavski hram, Pozorište na Terazijama. Bio je pokretač, ali i motor svega što se radilo. Bilo mu je važno da se stvari završavaju, ali i da se grade i rade nove. Iako ga nisu uvek svi razumeli, u planove za glavni grad unosio je lepotu, saosećajnost i ljubav. Ostavio nam je u nasleđe bogatiji i lepši Beograd i utemeljio ga kao grad budućnosti i na tome mu hvala – rekla je Mojovićeva

Nikola Hajdin je podsetio na tri najznačajnija projekta koje je na izvestan način pokrenuo Bogdanović: rekonstrukcija „Gazele”, most preko Ade i beogradski metro. Beograd najviše može da se pohvali mostovima jer su izvesno tehnološko dostignuće, svaki u svom vremenu.

Bojan Ljubenović pojasnio je da je rad na knjizi trajao bezmalo tri godine i da su se priređivači odlučili na hronološki pristup koji bi bio svojevrsni radni dnevnik Nenada Bogdanovića i njegovih saradnika. U njemu nisu pobrojani samo najvažniji projekti nego i oni manji poslovi, koji su pokojnom gradonačelniku bili katkad značajniji. Knjiga je svedočanstvo o velikom poslu koji je urađen, ali i o čoveku koji je mnoge fascinirao, postavio nove standarde i pravila, neuobičajenom za političare na kakve smo navikli.

Pored Ljubenovića, knjigu su priredile Mirjana Rašić i Slađana Maksimović. U knjizi su korišćene fotografije Jolande Korać. Urednik izdanja je Dušan Obradović, a tehnički urednik Dragana Pantelić. Knjiga sadrži osam poglavlja, podeljenih po godinama od 2000. do 2007, u kojima su hronološki predstavljeni najvažniji događaji tokom rada pokojnog gradonačelnika. Takođe, jedno poglavlje posvećeno je smrti i komemoracijama, a „Umesto biografije” deo je u kome su rečima Nenada Bogdanovića opisani njegov život i rad.

Korišćeni su materijali Službe za informisanje grada Beograda i „Studija B”, ali i brojnih drugih medija koji su godinama pratili Nenada Bogdanovića. Na promociji je prikazan kratak film koji je za ovu priliku pripremila novinarka „Studija B” Jasmina Jončić, a izvode iz knjige čitao je Svetozar Cvetković. 

Podeli vest
mapa-responsive768-2.jpg
Interaktivna mapa
Interaktivna mapa najvažnijih investicionih radova u Gradu Beogradu
Saznajte više