Projekat „Priče o Beogradu” u Kuli Nebojša
U okviru projekta „Priče o Beogradu”, Mirjana Đurđević govoriće sutra u 19 časova u Kuli Nebojša o knjizi „Kaja, Beograd i dobri Amerikanac”. Javno preduzeće „Beogradska tvrđava” pokrenulo je projekat „Priče o Beogradu”, s ciljem da promoviše kulturno nasleđe Beograda i podunavskih zemalja i unapredi saradnju u oblasti kulture i revitalizacije spomeničkog nasleđa kroz savremeno umetničko stvaralaštvo.
Projektom se u razgovorima s piscima i stručnjacima iz različitih oblasti kulture promovišu književna dela domaćih autora. Cilj je uspostavljanje novog sadržaja u revitalizovanom prostoru Kule Nebojša i promocija Beograda i reka na čijim obalama leži. Pravo mesto da se započnu „priče o Beogradu” upravo je Beogradska tvrđava – mesto koje je tokom dva milenijuma duge prošlosti bilo istorijsko i urbano jezgro iz koga se razvio moderni Beograd. O knjizi će govoriti i Anđelka Cvijić.
Mirjana Đurđević je atipična spisateljica. Njena proza ne pripada krimi-romanima, iako se žanrom poigrava. Romani joj nisu ni tipično žensko pismo, kao što ni njene glavne junakinje nemaju sličnosti sa korpusom ženskih likova u srpskoj prozi. „Kaja, Beograd i dobri Amerikanac” nije klasičan istorijski roman, iako obuhvata period od 1927. do 1945. prateći kratki istorijat suživota Beograđana sa Kalmicima, budističkom zajednicom koja se bežeći od Oktobarske revolucije doselila na ove prostore, a potom opet, bežeći pred nacizmom, nestala, ne ostavivši gotovo nikakvog traga, čak ni u sećanjima samih Beograđana koji za njih kao da nisu ni znali. Glavna junakinja radoznalog i emancipovanog duha, energična spisateljica Mica Đurđević, alter ego same autorke, izdvaja se kao veoma atipična pojava u svom angažmanu da pomogne kalmičkoj devojčici Kaji, takođe liku veoma osobenog karaktera.
Mirjana Đurđević na duhovit način provocira savremenog čitaoca da preispita sopstvene stavove i navike da se stvari posmatraju pojednostavljeno, tipološki, iz ugla uvreženih predstava i predrasuda. U tom smislu, „priča o Beogradu u kome ste propustili da živite“, kako glasi podnaslov romana, doživljava se i kao priča o Beogradu u kome upravo živimo i koji se odista ne razlikuje mnogo od onog pređašnjeg u nekim glavnim crtama na koje se roman fokusira.