Beograd spreman za odbranu od eventualnih poplava
Grad Beograd je preduzeo sve neophodne mere za odbranu od eventualnih poplava, koje mogu da prouzrokuju velike količine snega koji se topi u Evropi, saopšteno je danas iz Sekretarijata za komunlane i stambene poslove.
Gradonačelnik Beograda Dragan Đilas imenovao je, kako se navodi, za šefa štaba za odbranu od poplava gradskog sekretara za komunalno stambene poslove Predraga Petrovića, a potom je u skladu sa Zakonom o vodama donet i Operativni plan za odbranu od poplava na teritoriji prestonice u 2012.godini.
Iako trenutni podaci ne ukazuju da bi ovog proleća moglo doći do većeg izlivanja reka sve nadležne gradske službe, uz već postojeće preventivno delovanje, pomno prate situaciju u Evropi i u našoj zemlji. U saopštenju se podseća da iskustvo iz 2006. godine opominje, kada su zabeleženi najviši vodostaji Save i Dunava od kada se vrše merenja. To je bila, inače i godina najvećih poplava širom Srbije, kada su bila poplavljena i pojedina naselja u Beogradu. Najugroženije tačke u poplavama 2006. godine bile su Ada Ciganlija, potez od Brankovog do Starog železničkog mosta, Nebojšina kula i Zemunski kej. Sve te tačke danas su zaštićene od poplava, podseća se u saopštenju.
Pravu mogućnost da organizuje odbranu od poplava Beograd je zapravo dobio tek donošenjem Zakona o glavnom gradu 2007. godine, pa je čitav mandat aktuelne gradske vlasti iskorišćen da se zajedničkim delovanjem gradskih komunalnih preduzeća i naročito JVP „Beogradvode“ situacija izmeni iz korena. Tim obimnim radovima obuhvaćeni su radovi na redovnom održavanju objekata za odbranu od spoljnih i unutrašnjih voda, izgradnja i sanacija obaloutvrda, kanala, mrežnih sistema, povećanje broja crphin stanica i njihovo održavanje, sanacija korita potoka, čišćenje reka i kaskada, izgradnja i sanacija brana i nasipa. Radi se i čišćenje i održavanje melioracionih kanala, a u nadležnost grada prešlo je i održavanje vodoprivrednih objekata, što od njihove izgradnje niko nije radio.
Najveći radovi obuhvatili su gradnju nasipa na Adi Ciganliji, prolaz kod Kule „Nebojša”, i obimnu rekonstrukciju Zemunskog keja, između restorana „Šaran” i „Venecija”. Ova rekonstrukcija predstavlja odbranu od takozvanih stogodišnjih voda, a po završetku treće faze radova Beograđanima će doneti i još jedno veliko, savremeno uređeno šetalište.
Trenutno najniža kota na nasipima i obaloutvrdama u Beogradu i jedna od retkih preostalih kritičnih tačaka je potez kod Bare Venecija, između „Brankovog” i mosta „Gazela, koji se štiti izradom takozavanog zečijeg nasipa od zemlje i postavljanjem džakova sa peskom.
Šef štaba za odbranu od poplava Predrag Petrović istakao je da veći problemi sa poplavama u Beogradu zapravo mogu da se dese samo u nelegalno izgrađenim naseljima, pre svih u Pančevačkom ritu i zemunskim naseljima Altina i Plavi horizonti, dok su pod stalnim nadzorom i bujični vodotoci.
„Izuzetno je dobro to što je regulisana Barička reka koja se 2010. godine izlila i napravila štetu u naselju Barič. JVP „Beogradvode” kroz Program 1 i 2 Sekretarijata za komunalne i stambene poslove, održavaju veće bujične vodotoke i ulive potoka u kolektore kako ne bi došlo do zagušenja i onemogućavanja vodi da stigne do recipijenta” – ukazao je Petrović.
Dve najveće poplave u Srbiji dogodile su se 2006. i 1965. godine, koje su pod vodom ostavile više stotina hiljada hektara obradive zemlje i napravile više milionsku štetu.