Sutra je Spasovdan – slava grada Beograda
Grad Beograd i njegovi stanovnici sutra će, liturgijom u Vaznjesenskoj crkvi i litijom obeležiti svoju slavu, Vaznesenje gospodnje – Spasovdan.
Zoran Alimpić, zamenik predsednika Skupštine grada i ovogodišnji domaćin slave, na današnjoj konferenciji za novinare u Starom dvoru podsetio je da Beograd svoju slavu obeležava više od šest vekova.
– Domaćini slave su zapravo svi Beograđani, koji mogu biti ponosni na svoju istoriju, tradiciju, kulturu i veru. Gradsku slavu ustanovio je despot Stefan Lazarević 1403. godine, u njenoj proslavi bilo je tokom istorije i prekida, ali se tradicija nastavljala. Za nas, gradska slava nije praznik samo pravoslavnih hrišćana, u njoj učestvuju i katolici, predstavnici islamske i jevrejske zajednice, protestanti i drugi, kao i oni koji nisu vernici. Spasovdan je, kao gradska slava ugrađen i u Statut grada Beograda, te kao domaćin slave pozivam sve sugrađane koji su u mogućnosti, da sutra dođu u Vaznesenjsku vrkvu, pridruže se litiji ili prisustvuju koncertu duhovne muzike – rekao je Zoran Alimpić.
Jerej Arsenije Arsenijević, starešina Vaznesenjske crkve, podsetio je da je Spasovdan dan na koji se, 40 dana nakon vaskrsenja, Hrist uzneo na nebo.
– Mi Beograđani znamo da je naš grad često rušen, ali i da je ponovo rastao iz pepela i izbor Spasovdana kao slave grada ne može nikako biti slučajan. Litijska tradicija je najstarija tradicija koju Beograd ima, duža od mnogih drugih kakvu imaju evropski gradovi. Zato i ja, u ime Srpske pravoslavne crkve pozivam Beograđane da učestvuju u litiji i da u molitvu unesemo zajedničku energiju – rekao je starešina Vaznesenjske crkve.
Obeležavanje gradske slave – Spasovdana započeće sutra u devet sati liturgijom u Vaznjesenskoj crkvi, koju će služiti patrijarh Irinej. Nakon nje će krenuti litija, trasom Admirala Geprata, Kneza Miloša, Kralja Milana, preko Terazija, gde će biti prva molitva, zatim Knez Mihailovom, Pariskom, Sime Markovića, gde će biti druga molitva, pa onda Pop Lukinom, Brankovom, Kraljice Natalije, Dobrinjskom, do Admirala Geprata, gde će biti treća molitva u spomen svih palih junaka Beograda.
U Skupštini grada Beograda, oko 13 sati, u prisustvu domaćina slave, biće upaljena sveća i kandilo, a kasnije u toku dana će biti priređen i svečani prijem.
Od 20 sati će u Vaznesenjskoj crkvi biti održan koncert duhovne muzike.
Od 11 do 14 sati, za vreme prolaska litije, zatvaraće se za saobraćaj pojedine ulice i kako litija bude prolazila, tako će se otvarati.
Današnja forma postojećeg slavskog obreda uobličena je 1862. godine, a, posle pauze od 1946, obnovljena je 1992. godine. Vaznesenje je jedan od deset praznika posvećenih Hristu, a svi ti praznici odslikavaju život Isusa Hrista i podsećaju na neke od prelomnih trenutaka u njegovom ovozemaljskom životu.