Sekretarijat za zaštitu životne sredine – 23 godine za zeleniji Beograd
Sekretarijat za zaštitu životne sredine obeležio je danas 23 godine postojanja, predstavljanjem nove studije zaštite „Lipovička šuma – Dugi rt”, koja je urađena u saradnji sa Zavodom za zaštitu prirode Srbije. Svečanosti u Starom dvoru prisustvovali su zamenik predsednika Skupštine grada Zoran Alimpić i član Gradskog veća Slobodan Šolević.
Prema rečima gradskog sekretara za zaštitu sredine Gorana Trivana, sekretarijat je pre više od dve decenije postavljen na dobrom temelju, svih ovih godina imao je dobre rezultate, a tako će nastaviti i ubuduće. Kada radite s ljudima koji vole svoj posao, i teški zadaci se realizuju bez većih problema.
– Sekretarijat ide u korak s vremenom i to je ključ njegovog uspeha, ali i dobrobiti za građane Beograda. Jedna od takvih promena jeste osnivanje Sektora za upravljanje otpadom, što će biti jedna od najvažnijih tema kojom ćemo se baviti u budućnosti. Plan je i da se kadrovski ojačamo, kako bi postali još efikasniji, snažniji, kompetentniji i bolji. Ovo se posebno odnosi na inspekciju, jer se sa petnaestak inspektora ne može kvalitetno „pokriti” dvomilionski grad, naročito ako se ima na umu da će oni dobiti još veća ovlašćenja. Pošumljavanje Beograda i dalje je jedan od glavnih projekata jer životna sredina u kojoj nema dovoljno šuma nije kvalitetna. Realizacija tog posla imaće neprocenjivu vrednost za generacije koje dolaze – istakao je Trivan, najavljujući i skori završetak Programa zaštite životne sredine, kao jedan od najkapitalnijih projekata sekretarijata.
„Lipovička šuma – Dugi rt” redak je reprezent nekada široko rasprostranjenih srpskih šuma na području Šumadije i zaleđa zelenog Beograda, koji danas s pravom možemo nazvati „zelena južna kapija grada”. Zbog toga je pokrenut postupak zaštite ovog prirodnog dobra. Prostire se na teritoriji dve opštine – Čukarice i Barajeva, na ukupnoj površini od 1.200 hektara. Predloženo je da se pod zaštitom trećeg stepena stavi površina od oko 242 hektara. Srcolikog je oblika i predstavlja potpuno izolovanu i jedinstvenu površinu sa oko 150 biljnih vrsta.