Predstavljen projekat „Katastar vlažnih staništa Beograda”
Sekretarijat za zaštitu životne sredine predstavio je danas projekat „Katastar vlažnih staništa Beograda”, koji je izradio Institut za šumarstvo. Takođe, javnost je imala priliku i da se upozna sa projektom „Rebine agrar Srbija” – „Zelena ekonomija u funkciji zaštite životne sredine”.
Prema rečima Ivane Vilotijević, zamenice gradskog sekretara za zaštitu živitne sredine, važnost prvog projekta, koji je finansirao sekretarijat, ogleda se u adekvatnom vrednovanju prirodnih vrednosti Beograda.
– Osnovni preduslov za to jeste kvalitetna informacija, to jest sistematizovana baza podataka, kvantitativnih i kvalitativnih karakteristika o resursima kojima raspolažemo. Još jednom smo u prilici da budemo ponosni na prirodni diverzitet Beograda. Dobijen je registar sistematizovanih informacija i podataka o vlažnim površinama, njihovom kvantitetu, kvalitetu i ekonomskoj proceni, uključujući i kartografski prikaz i statističke informacije. Svi podaci sada su dostupni u modernom formatu, u svojevrsnom informacionom sistemu, koji će koristiti zaposlenima u sekretarijatu, ali i drugim resorima Gradske uprave, stručnoj javnosti i zainteresovanim pojedincima – rekla je Vilotijevićeva.
Nataša Đokić, načelnica u sekretarijatu, istakla je da će rezultati biti osnova za korišćenje prirodnih resursa, planiranje i kontrolu njihove zaštite. Godinama se priča o različitim informacionim sistemima, ali oni nisu kompatibilni ili se sa njima u određenom momentu stane. Program zaštite životne sredine, koji bi trebalo da bude usvojen do kraja 2013, biće zvanična strategija u narednih deset godina za sve aktivnosti sekretarijata. Svi se slažu oko toga da jedan definisani informativni sistem mora da postoji, što će biti i prioritet za ubuduće, istakla je Đokićeva.
Projekat koji je danas predstavljen omogućava da se primenom GIS-a formiraju baze podataka, kao i preglednih tematskih karata odgovarajuće razmere. U istraživanju je tretirano više od trideset hiljada homogenih celina, uz mogućnost da se implementira na još veću površinu.
Drugim projektom predstavljene su ideje i predlozi za aktiviranje zapuštenih i plavnih površina, energetsku poljoprivredu zasnovanu na uzgoju vrste „salix viminalis”, uspostavljanje sistema za koregeneraciju, zaštitu obaloutvrda, kosina i prevenciju klizišta, podizanje vetrozaštitnih pojaseva. „Salix viminalis” poseduje izvanredan energetski potencijal i osnov za primenu energije biomase, a može biti korišćena i za pošumljavanje, podizanje vetrozaštitnih pojaseva uz puteve i isušivanje tla. U Evropi se smatra „zelenim rudnikom” za proizvodnju obnovljive energije tokom trideset godina trajanja jednog zasada.