Usvojena Odluka o promeni Statuta grada Beograda
Skupština grada Beograda na današnjoj sednici usvojila je Odluku o promeni Statuta grada Beograda. Prema rečima Aleksandra Antića, predsednika Skupštine grada, komisija koja se bavila građanskom inicijativom za promenu statuta, održala je više od 20 sednica i veliki broj sastanaka sa predstavnicima inicijative, svih sekretarijata, Gradske uprave i gradskim opštinama.
– Opšta ocena svih članova komisije jeste da izmene statuta predstavljaju maksimum mogućeg u odnosu na zakonski okvir i zakonska rešenja, ali nedovoljno da sistem i organizaciju grada dovedemo do optimalnog nivoa. Opšti stav komisije jeste da je u Beogradu potrebno daleko veća decentralizacija, podela poslova opština i veća ovlašćenja opština kako bi se problemi građana što efikasnije rešavali. Sve je to neophodno radi optimalizacije sistema, a ne u funkciji davanja ovlašćenja umišljenim lokalnim moćnicima u opštinama. Od poslednje promene statuta grad funkcioniše u skladu sa njom, ali život nameće rešenja i predstavlja jedini kriterijum da li su oredeđena rešenja dobra. Očigledno je da sistem ne funkcioniše idealno i da u mnogim segmentima imamo „usko grlo“ u Gradskoj upravi zbog čega građani ne mogu da na najbrži način rešavaju svoje zahteve. Međutim, veće nadležnosti u opštinama i mogućnost da tamo rade veći obim poslova nije i ne leži u statutu grada već i u čitavom setu drugih propisa – rekao je Antić koji je bio i predsednik Komisije za izmenu statuta grada.
Ovom problematikom bavili smo se iz svih uglova i prodrli smo u suštinu problema da pre svega svi zajedno treba da stvorimo zakonski okvir da podela poslova između grada i gradskih opština bude na kvalitetan način, dodao je Antić. Za veća ovlašćenja grada i gradskih opština potrebno je da se obavi decentralizacija na republičkom nivou, tačnije da grad dobije još izvornih nadležnosti jer on samo njih može da „podeli” sa opštinama, nikako u segmentima prenesenih nadležnosti.
– Decentralizacija ako je samo slovo na papiru ništa ne znači. Da bi imala pun smisao moramo pored toga što ćemo na kvalitetan način podeliti poslove, podeliti i novac. Prazna je priča dati nekom nadležnosti, ako mu ne date sredstva da realizuje poslove. Najbolji primer je to što je grad ovih dana dobio na upravljanje četiri stotine kilometara regionalnih puteva, za šta nemamo predviđena finansijaska sredstva. Dakle, pored ovlašćenja moramo da pričamo i o ovom važnom segmentu – rekao je Antić.
On je precizirao da je izmenama statuta skupštini grada dato da usvaja odluku kojom se definišu merila i kriterijumi za raspodelu sredstava gradskim opštinama, a ta pravila biće potpuno transparentna bez navijanja ko je na vlasti u kojoj opštini. Statut precizira i da nove opštine mogu da se formiraju samo ako za to glasa dve trećine od ukupnog broja odbornika
Danilo Bašić, pomoćnik gradonačelnika i član Komisije za izmenu statuta, rekao je da je ideja o promeni statuta bila zasnovana na uskalađivanju sa zakonima. Definisano je ko raspolaže imovinom i postupak dodele zemljišta tj. mogućnost da gradonačelnik da ovlašćenja opštinama da dodeljuju zemljište.
– Cilj je bio da se Beograd dalje decentralizuje jer brže i bolje može da se razvija ukoliko ima malo više opština koje su spremne da taj posao preuzmu. Neke stvari su bile zakonski moguće, ali druge, primera radi usvajanje urbanističkih planova u opštinama, nisu zbog toga što se to po zakonu radi u jedinicama lokalne samouprave – istakao je Danilo Bašić.
Odbornička grupa DS smatrala je da Beograd treba da dobije tri nove opštine, i to onu koja bi obuhvatila levu obalu Dunava ili Dunavski venac, zatim Kaluđerica sa prigradskim delovima i Batajnica. Prema Bašićevim rečima, to je bio program ove odborničke grupe, ali za njega nisu dobili podršku. Međutim, oni nastavljaju da se zalažu za veću decentralizaciju, dalji razvoj Beograda i još bolje uslove za život građana.