Novi sistem za navodnjavanje u Grockoj bitno će uvećati prinose
Gradonačelnik Beograda Dragan Đilas i predsednik Skupštine grada Aleksandar Antić obišli su danas sistem za navodnjavanje obradivih poljoprivrednih površina u Grockoj, koji obuhvata obradivu površinu od 600 hektara.
U okviru sistema izgrađeni su crpna stanica na Dunavu, cevovod u dužini od 7.033,50 metara i rezervoar u mestu Pudarci, ukupne zapremine 4.460 metara kubnih. Prostor obuhvaćen sistemom za snabdevanje vodom obradivih poljoprivrednih površina uključuje naselja Grocku, Begaljicu, Brestovik, Pudarce, Kamendol, Umčare i Dražanj. Na ovom području voćnjaci i vinogradi zauzimaju oko 1.150 hektara i dodatnih 1.020 hektara pod ostalim poljoprivrednim kulturama. Prva faza je dovođenje dunavske vode do poljoprivrednih površina u opštini Grocka na 600 hektara površine pod voćnjacima i vinogradima.
– Mislim da danas u državi imamo još jedan konsenzus, a to je da je poljoprivreda najveća šansa Srbije. To je šansa za brzi oporavak, brzo zapošljavanje. Mi smo ovaj projekat započeli pre skoro tri godine, na ideju Zaharija Trnavčevića, da vodu iz Dunava koju voćari u Grockoj gledaju decenijama podignemo na najviše kote i sa njih je pustimo da ide kroz sistem za navodnjavanje na teritoriji cele Grocke. Danas smo ovde jer smo završili prvi deo tog projekta, gotove su pumpe na Dunavu, gotovi su prvi rezervoari, a sa ovim rezervoarom možemo da navodnjavamo preko 600 hektara u ovoj fazi, a u sledeće dve još 1.600 hektara. Ono što se očekuje je povećanje prinosa za 50 odsto, kvaliteta proizvoda, a samim tim i cene koju će oni moći da postignu. Dogovorili smo se danas i da prvih godinu dana voda iz ovog sistema bude potpuno besplatna, da bi svaki proizvođač mogao da vidi kakve finansijske koristi ima, a posle toga ćemo videti i cenu po hektaru za vodu koja se troši. Ovo će biti zaista razvojna šansa za Grocku i primer kako neke stvari možemo da popravimo, a ne samo da o njima pričamo. Ukoliko u sistemu PKB-a sutra obnovimo Voćarske plantaže, ovde pomognemo individualnim proizvođačima, onda ćemo zaista dobiti ono što je mogućnost Beograda, a to je da ovaj deo grada hrani ne samo Srbiju nego i da imamo toliko proizvoda da možemo i da ih izvozimo – istakao je Đilas.
– Prilikom nedavne posete Lenjigradskom okrugu došli smo do podataka da kada bi cela Srbija proizvodila voće i prinose uvećala za 50 odsto, opet ne bismo mogli da isporučimo neku značajniju količinu za to konkretno područje. To samo znači da prostora za izvoz ima u velikoj meri. Ovaj sistem za navodnjavanje treba da poveća prihod po hektaru u zavisnosti od zasejane kulture između 5.000 i 10.000 evra. Ako kažem da ovde ima oko 600 hektara koji se navodnjavaju, onda bi bruto prihod bio uvećan za oko pet miliona evra. Ako to nastavimo da širimo, shvatićemo da je šansa u poljoprivredi ogromna, i mi moramo da je iskoristimo. Treba spomenuti i neophodnost zaštite plantaža pod voćem od grada, a nje nema bez zaštitnih mreža. Zato je Sekretarijat za poljoprivedu raspisao konkurs na osnovu kojeg grad sa 80 odsto subvencioniše nabavku protivgradnih mreža – rekao je Antić, ukazavši i na značaj saradnje na republičkom nivou sa kompanijom „Al Dahra”.
– Radi se o podsticaju u kojem grad daje do 80 odsto sredstava za protivgradne mreže, plastenike, sisteme za navodnjavanje i grejanje. U sledećoj fazi grad će dati podsticajna sredstva i za osiguravanje poljoprivrednih proizvođača, njihovih useva, voćarskih plantaža i lokalnim samoupravama za protivgradne rakete. Time ćemo stvoriti zaokružen sistem s kojim ubuduće nećemo imati problema – rekao je Janković.
Sistem za navodnjavanje je predat Javnom vodoprivrednom preduzeću „Beogradvode”, koje zaključuje ugovore sa korisnicima, a očekuje se da ih bude oko 1.200, što je prva faza dovođenja dunavske vode do poljoprivrednih površina u opštini Grocka.
Goran Matejić iz Brestovika jedan je od onih koji se prijavio za sistem navodnjavanja i na 22 hektara ima mlade zasade voća.
– Očekujem povećanje prinosa za najmanje 50 posto po hektaru i to uglavnom prve klase. Naravno da sam zahvalan gradonačelniku i izvođačima radova što je projekat ispunio svoj cilj i doveo vodu na plantaže, jer je prošle godina ovaj kraj doživeo sušu koja je u znatnoj meri umanjila rod. Umesto da sa jednog stabla uberem 30 do 40 kilograma, biću zadovoljan ako ove godine uberem 10 do 15 odsto. Posle ovog navodnjavanja, očekujem da rod bude najmanje 50 kilograma po stablu. Ovim projektom završili smo sa gledanjem u nebo i očekivanjem kiše – kaže Goran.
Dragan Stevanović iz Umčara ima 20 hektara pod voćem, od čega 12 hektara pod navodnjavanjem sistemom „kap po kap”.
– Da je dobro, jeste. Ovo je za 50 godina najveći projekat za poljoprivrednike Grocke, kojim se voćarstvo podiže na viši novo. Ovde se živi od poljoprivrede, to su naša radna mesta, imamo mnogo voća, sad imamo i odlične uslove, samo je potrebno raditi. Ovo je odlična prilika da se mladi vrate i započnu posao u ovom kraju – kaže Dragan.
Događaju su prisustvovali predstavnici opštine Grocka, direktor Agencije za investicije i stanovanje Marko Blagojević, direktor „Beogradvoda” Miloš Milovanović, kao i Zaharije Trnavčević.