Beoinfo vesti

Posmrtni ostaci Milunke Savić položeni u Aleju velikana

10.11.2013.

Posmrtni ostaci Milunke Savić položeni u Aleju velikana
Veličina Slova

Uz taktove pesme „Tamo daleko”, počasnu paljbu i himnu „Bože pravde”, posmrtni ostaci Milunke Savić, srpske heroine iz balkanskih ratova i Prvog svetskog rata, preneti su danas u Aleju velikana. Pored Tomislava Nikolića, predsednika Republike i članova Vlade, vence su položili Zoran Alimpić, zamenik predsednika Skupštine grada Beograda i Nikola Nikodijević, član Gradskog veća. Parastos Milunki Savić održao je patrijarh srpski Irinej sa sveštenstvom SPC.

Zoran Alimpić je istakao da je ovim činom ispravljena velika nepravda prema srpskoj heroini Prvog svetskog rata.


– Danas ispravljamo jednu veliku nepravdu, jer Milunka Savić, kao najodlikovanija žena-borac i ratnik iz Prvog svetskog rata, nije bila dovoljno poštovana i vrednovana u veku koji je za nama. Sada je došlo vreme da se to ispravi, i možemo reći da je Milunka Savić dobila poštovanje i sahranu kakvu zaslužuje, vojničku i državnu. Upravo to, što je ona bila žena i ratnik čini to da njeno delo još više cenimo i poštujemo. Ovaj čin je na neki način i dobar uvod na ono što nas čeka iduće, 2014. godine, kada će čitav svet obeležiti stogodišnjicu početka Velikog rata. Srbija će to svakako posebno obeležiti, jer je ona prva napadnuta i to je mesto gde je započet Prvi svetski rat – rekao je Zoran Alimpić, zamenik predsednika Skupštine grada Beograda.

Predsednik Srbije je istakao da, odajući počast Milunki Savić, dan uoči proslave potpisivanja primirja u Prvom svetskom ratu, mi, zahvalni potomci, odajemo počast svim svojim junačkim precima. Patrijarh srpski Irinej je ukazao da je Milunka žrtvovala sebe bez ostatka, doživela i snosila sve teškoće rata i stradanja i dočekala ono za šta se i borila - slobodu srpskog naroda.

Milunka Savić je učestvovala u dva balkanska i Prvom svetskom ratu i nosilac je vojne zlatne Karađorđeve zvezde sa mačevima, zlatne medalje za hrabrost „Miloš Obilić”, Legije časti četvrtog i petog stepena, francuskog Ratnog krsta, Albanske i spomenice Solunskog fronta.


Rođena je krajem 19. veka u selu Koprivnica, nedaleko od Raške, a učestvovala je u balkanskim ratovima pod imenom Milun Savić, šišala se i povijala grudi kako se ne bi otkrilo da je žena, ali je Milunkina „tajna” otkrivena je pošto je u Bregalničkoj bici, 1913. godine, ranjena u grudi. U Prvom svetskom ratu bila je deo čuvenog „Gvozdenog puka”, najelitnijeg Drugog puka srpske vojske „Knjaz Mihailo”. U jesen 1915. godine Milunka je, u Makedoniji, teško ranjena u glavu i tako povređena povlačila se preko Albanije. Posle nekoliko meseci oporavka vratila se na Solunski front gde je učestvovala u bitkama koje srpska vojska vodi na leto i jesen 1916. godine.

Posle rata, heroina Velikog rata radila je u Bosni i Hercegovini kao kuvarica, bolničarka, kontrolor u fabrici vojnih uniformi. Posle urgencija saboraca, 1929. godine se zaposlila kao čistačica u Hipotekarnoj banci u Beogradu, gde je provela najveći deo radnog veka. Umrla je 5. oktobra 1973. godine.

Posmrtni ostaci Milunke Savić u Aleju velikana preneti su iz porodične grobnice, na inicijativu Istorijskog muzeja Srbije, i uz pomoć njenih potomaka, grada Beograda, Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture, SPC, Ministarstva odbrane, i pod pokroviteljstvom predsednika Srbije.

Podeli vest
mapa-responsive768-2.jpg
Interaktivna mapa
Interaktivna mapa najvažnijih investicionih radova u Gradu Beogradu
Saznajte više