Grad će formirati budžetski fond za povećanje energetske efikasnosti
Povećanje energetske efikasnosti biće centralna tema u narednom periodu, a grad će podržati inicijativu republike i u vrlo kratkom vremenskom periodu formirati gradski budžetski fond za tu namenu, rekao je predsednik Privremenog organa Siniša Mali, koji je danas zajedno sa ministarkom energetike, razvoja i zaštite životne sredine Zoranom Mihajlović obišao toplanu „Novi Beograd”.
– Takav budžetski fond biće na raspolaganju i fizičkim licima i firmama sa teritorije Beograda, domaćinstvima i pojedincima. Zamenom stolarije i boljom izolacijom, obezbedilo bi se da građani smanje potrošnju kako toplotne tako i električne energije, s ciljem da računi budu manji od 30 do 40 odsto. Grad je napravio godišnji plan investicija u „Beogradske elektrane”, a jedno od prioritetnih ulaganja u 2014. godini biće u toplanu „Konjarnik” – istakao je Siniša Mali.
Zorana Mihajlović je naglasila da je JKP „Beogradske elektrane” važan deo energetske stabilnosti, kao i „Elektroprivreda Srbije” i „Srbijagas”. Ovo preduzeće radi stabilno i važno je da se u njega dalje ulaže, budući da je prosečna starost opreme oko 33 godine. Otuda je investicija od 150 miliona dinara u toplanu „Konjarnik”, kao jedna od najavljenih za ovu godinu, veoma važna.
Ona je precizirala da je država formirala budžetski fond za podizanje energetske efikasnosti koji bi građanima omogućio da zamenom stolarije smanje utrošak, a kako je danas precizirano, i glavni grad će slediti ovaj primer.
Vršilac dužnosti direktora ovog preduzeća Zoran Predić precizirao je da „Beogradske elektrane” trenutno rade punim kapacitetima, kvalitetno i bez kvarova i smetnji u sistemu. Od pre desetak dana, kada je počeo hladan talas, uveden je dvadesetčetvorosatni režim grejanja.
„Beogradske elektrane” su najveći proizvođač i distributer toplotne energije u Jugoistočnoj Evropi. Petnaest velikih toplovodnih izvora (toplana) i 45 kotlarnica, toplotnom energijom snabdeva čak 300.000 stanova i više hiljada objekata poslovnog prostora, ukupne grejne površine 21,1 milion kvadratnih metara.
Ispod ulica Beograda prostire se toplovodna mreža u dužini od 700 kilometara, odnosno 1.400 kilometara u oba pravca, koja se svake godine proširuje za više desetina kilometara.