Nikodijević: Slobodna zona podsticaj za investitore
Slobodna zona Beograda obuhvata dve lokacije – Barič u Obrenovcu i deo od naselja Reva do Luke „Beograd” na Paliluli, najavio je danas predsednik Skupštine Beograda Nikola Nikodijević.
– Pravljenjem slobodne zone želimo da budemo konkurentni sa drugim gradovima u okruženju, ali i sa opštinama u Srbiji koje su to već uradile. Investitori će imati bolje i povoljnije uslove, a time ćemo ispuniti i obećanje za veći broj radnih mesta i bolji život građana – rekao je Nikodijević.
Kineska firma „Meita” na području bivše fabrike „Prva iskra”, to jest u slobodnoj zoni Bariča, gradiće fabriku, a prema ugovoru tu će se zaposliti oko 1.400 ljudi. Ovaj investitor, kao i svi budući koji budu ulagali u slobodnoj zoni, imaće olakšice, oslobađanje plaćanja carine na repromaterijal koji se uvozi, kao i poreza na dodatnu vrednost na komunalne usluge.
Kad je reč o drugoj lokaciji, Nikodijević je podsetio na investitorsku konferenciju u septembru, a pre toga namera grada jeste da se pripreme svi uslovi kako bi i ovo zemljište bilo ponuđeno investitorima.
Predsednik Skupštine grada naglasio je i da su posle mnogo vremena javna preduzeća u Beogradu, na nivou holdinga, ostvarila dobit, u ukupnom iznosu od dve milijarde dinara.
– Politika štednje i racionalizacije daje ozbiljne rezultate. Verujem da će preduzeća nastaviti da posluju na ovaj način, a s obzirom na to da je stabilizacija prošla, krećemo u razvoj i nove investicije – istakao je Nikodijević.
On je precizirao da su „Beogradske elektrane” uspele da vrate celokupan dug prema „Srbijagasu”. Nije došlo do otpisa kamata uprkos obećanju, ali će i to biti vraćeno, tako da će ovo preduzeće biti na „apsolutnoj nuli”. Sva ostala preduzeća poslovala su pozitivno – ili sa mnogo manjim gubicima ili u „plusu”, naglasio je Nikodijević.
Odbornici Skupštine grada na današnjoj sednici usvojili su Odluku o osnivanju slobodne zone Beograda, kao i o osnivanju Privrednog društva za upravljanje zonom. Za predstavnike Grada Beograda u Skupštini Privrednog društva određeni su diplomirani ekonomista Mirjana Bogdanović, za predsednika, i master ekonomista Jovan Ivačković i diplomirani ekonomista Branislav Baćović za članove.