Obilazak spomeničkog nasleđa Novog groblja u okviru „Dana evropske baštine”
U okviru „Dana evropske baštine 2015. godine”, zainteresovani posetioci imali su priliku da vide nadgrobne spomenike državnika na Novom groblju. U okviru teme „Kamen, tradicija i umetnost”, tokom današnjeg obilaska sugrađani su videli nadgrobne spomenike državnika Jovana Ristića, slikara Anastasa Jovanovića, državnika Andre Nikolića, generala Pavla Jurišića Šturma, ruskog carskog diplomate u Beogradu Nikolaja Hartviga, književnika Branislava Nušića, kafedžije Karla Perola, književnika Sime Matavulja, porodice Minh, filologa Đure Daničića, književnika Đure Jakšića, akademika Nikole Krstića, vajara Đorđa Jovanovića i mnoge druge.
Nadgrobni spomenici, kao proizvod jedne od najznačajnijih zanatskih grana – kamenorezačke delatnosti, oduvek su privlačili pažnju kako svojim izgledom tako i uklesanim natpisima i uklopljenim umetničkim elementima u formi skulpture ili reljefa. Vremenom su se materijali, forme i način izrade spomenika menjali i prilagođavali društvenim, ekonomskim i kulturnim okolnostima. Na Novom groblju u Beogradu se nalazi veliki broj nadgrobnih spomenika, kroz koje je moguće sagledati razvoj naše kulturne i društvene istorije od 19. veka do danas.
Najstariji spomenici na Novom groblju su preneti sa starog Tašmajdanskog groblja i predstavljaju značajno svedočanstvo o jednom od najstarijih beogradskih grobalja, kao i tadašnjoj kamenorezačkoj delatnosti. Osim najstarijih spomenika, na Novom groblju se nalaze i nadgrobni spomenici koji odgovaraju zahtevima svog vremena, ali i pojedina autentična kamenorezačka dela, obično izrađena po zahtevima naručilaca. Poseban akcenat stavljen je na nadgrobne spomenike visoke zanatske izrade, kao i na spomenike koji su angažovanjem arhitekata, skulptora i kamenorezaca komponovani kao umentička dela.
Posetioci su se, između ostalog, upoznali sa kamenorezačkim i umetničkim radovima italijanskih kamenorezaca iz porodice Bertoto, koji su živeli, radili i stvarali u Beogradu počeviši od poslednjih decenija 19. veka.