U Konaku kneginje Ljubice u ponedeljak tribina o Anastasu Jovanoviću
U okviru Tribine ljubitelja istorije Beograda, u Konaku kneginje Ljubice u ponedeljak, 6. novembra, u 18 časova Danijela Vanušić, viši kustos Muzeja grada Beograda, održaće predavanje na temu „Anastas Jovanović dva veka od rođenja”. Ulaz je slobodan.
Kao akademski obrazovan umetnik, vrstan litograf i tipograf i talentovan fotograf Anastas Jovanović (1817–1899) je okom svog objektiva u bečkom ateljeu od 1846. do 1858. godine zabeležio sve viđene ličnosti doba: kneza Mihaila, kneginju Juliju, Vuka Karadžića, vladiku Njegoša, kneza Danila, kneginju Persidu Karađorđević, Kleopatru Karađorđević, patrijarha Rajačića, mitropolita Petra Jovanovića, Tomu Vučića Perišića, Iliju Garašanina, kapetana Mišu Anastasijevića, Uzun Mirka, Milicu Stojadinović Srpkinju, Branka Radičevića, Ljubu Nenadovića, Đuru Daničića, Dimitrija Avramovića, Jeremiju Stanojevića, Demetra Tirku, barona Sinu i mnoge druge, nakon čega je njihove likove ovekovečio u novom i veoma cenjenom mediju litografije. Ova izuzetna galerija portreta i autoportreta realizovanih kroz medijume fotografije i litografije obezbedila je Anastasu Jovanoviću istaknuto mesto u istoriji srpske umetnosti 19. veka i slavu prvog srpskog fotografa i litografa.
U skladu s romantičarskim shvatanjima epohe i rastom i razvojem nacionalnih ideja tokom 19. veka, Jovanović je izveo niz litografisanih vizuelnih predstava istorijskih događaja i ličnosti u funkciji popularizacije srpske istorije i nacije među kojima su najpoznatiji „Spomenici Srbski i Srbi oko guslara”.
Obrazovan i vaspitavan na evropskim izvorima kulture, svojom umetničkom delatnošću značajno je uticao na razvoj kulture u Srbiji 19. veka. Njegova svestrana i složena umetnička delatnost omogućila je transfer savremenih evropskih strujanja i novih tehničkih znanja u sistem srpske vizuelne kulture 19. veka bez mnogo zakašnjenja. Anastas Jovanović bio je jedan od umetnika i javnih radnika Kneževine Srbije koji su tokom 19. veka uz podršku političke elite, u prvom redu vladarske porodice Obrenović, upotrebom novih vizuelnih medija učestvovali u izgradnji i razvoju njenog modernog imidža.