Vesić: Plan je da 25 odsto površine grada bude pod zelenilom
Plan generalne regulacije sistema zelenih površina Beograda, koji je danas usvojen na sednici Skupštine grada, prvi put se donosi u istoriji Beograda, a on određuje kako će se grad razvijati u narednih 20 godina, izjavio je zamenik gradonačelnika Goran Vesić.
– Tim planom će se kontrolisati niži planovi detaljne regulacije gde će stajati jasne obaveze šta mora da se u ovim od nižih planova primeni kada je u pitanju zaštita zelenih površina. Petnaest odsto površine Beograda pokriveno je šumom, što je mnogo u odnosu na mnoge evropske gradove, ali malo u odnosu na naš cilj. Taj procenat je pre šest godina bio 14 odsto – rekao je Vesić i dodao da je jasna tendencija povećanja zelenih površina u Beogradu.
Prema njegovim rečima, cilj je da taj procenat bude 25 odsto.
– Plan jeste ambiciozan, ali treba da težimo tom cilju i da, s obzorom na klimatske promene, jedna četvrtina grada bude pod zelenim površinama. Samo u centru grada je posađeno 200 novih stabala, a to će se nastaviti i u budućnosti, na primer u rekosntruisanoj Ulici kneza Miloša, gde će drvored ići po sredini bulevara – istakao je zamenik gradonačelnika.
On je dodao da je za takav plan potrebno realizovati i niz drugih akcija. Kako je istakao, priprema se odluka da se privatni investitor obaveže da prilikom uklanjanja stabala posadi ih tri puta više, odnosno da uplati određeni iznos „Zelenilu – Beograd” ako sadnja nije moguća na istoj površini.
– Novina je da će Sekretarijat za zaštiu životne sredine raspisati konkurs za uvođenje aplikacije koja će omogućiti da se pronađu sva mesta u gradu gde će se saditi stabla u toku jedne godine, a svaki građanin ili firma će moći da izabere stablo koje želi da zasadi, prethodno da ga plati, a za uzvrat će biti stavljena pločica sa njihovim imenom. Ta praksa se pokazala kao uspešna u evropskim gradovima. Takođe će se uvesti akcija da svako odeljenje prvog razreda u Beogradu ima obavezu da zasadi svoje drvo o kome će brinuti narednih osam godina – naveo je zamenik gradonačelnika.
On je istakao da je povećanje broja zelenih površina opšti cilj svih ljudi koji žive u Beogradu.
– Nijedno stablo u Beogradu ne može da bude posečeno bez odluke nadležne komisije. Iako su opštine u međuvremenu dobile veće nadležnosti, te odluke su izostavljene, kako ne bi došlo do različitog tretiranja ove problematike. Svaka odluka je javna i dostupna i nijedna nije doneta mimo struke. Živimo u vreme klimatskih promena i drago mi je da je javnosti stalo do svakog stabla, ali po tom pitanju se radi dobro. Beograd je jedna od zelenih prestonica Evrope, ali je sigurno da i dalje može da se ostvari napredak po tom pitanju. Skupština grada je usvojila i Plan adaptacije na klimatske promene, po čemu smo prvi u ovom delu Evrope – rekao je Vesić.
Govoreći o novom generalnom urbanističkom planu Grada Beograda, gradski urbanista Marko Stojčić je istakao da se sada on po prvi put radi kao pravi strateški dokument.
– Sastojaće se od 20 studija i sadržaće odredbe koje podrazumevaju razvoj saobraćaja, stambenu izgradnju, komercijalne površine, turizam, zaštitu kulturnog nasleđa i zelenih površina. To će biti osnov za planove nižeg reda, poput planova detaljne i generalne regulacije, ali i pravi osnov za dalji razvoj grada. To će omogućiti postojanje zajedničke i jasne slike o tome kako će Beograd izgledati do 2041. godine. Na taj način biće započet proces kontinuiranog planiranja koje podrazumeva da se planovi neće izrađivati na četire do pet godina, već će biti ažurirani iz godine u godinu. Plan takođe definiše razvoj površina koje su već planski obrađene, ali planovi ističu budući da je njihova validnost ograničena na 20 godina. Takođe, plan se bavi površinama koje nisu planski obrađene – istakao je Stojčić.
Na sednici je usvojeno i više odluka o izradi urbanističkih planova od značaja za razvoj grada.