Radojičić: Balans između stepena restrikcija i popuštanja mera daje rezultate
Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić je istakao da su ljudi koji vode Krizni štab i državu pokazali da imaju lidersku hrabrost jer su donosili prave mere u pravo vreme.
On je naglasio da je, s obzirom na to da se trenutno veći broj zaraženih zadržava u Beogradu, neophodno da svi još uvek budu pažljivi.
– Svaka pandemija ima svoj tok, dinamiku, uspone i padove. Svi smo već iscrpljeni jer ovo traje godinu dana. Pre svega mislim na fizičku iscrpljenost, ali i na to da su ljudi uplašeni i da nam je neophodan socijalni kontakt. Nedavno sam govorio za jednu austrijsku televiziju gde sam naglasio da balans između stepena restrikcija sa jedne strane i popuštanja tih mera sa druge strane daje rezultat. Ukoliko se zakasni dan ili dva, posledice se mogu osetiti naknadno. Na sednicama Kriznog štaba postoje različiti stavovi i svi se moraju uzeti u obzir, ali ja trenutno nisam za velika okupljanja – rekao je Radojičić za TV Hepi.
Osvrnuo se i na obilazak gradskih opština i dodao da su Grad Beograd i sve njegove službe uvek aktivni.
– Iz tog razloga je funkcija gradonačelnika toliko dinamična jer zahteva da se problemi rešavaju iz različitih uglova. Ovakav način direktne komunikacije sa predsednicima opština je iz razloga što želim da se stvori bolja komunikacija sa ljudima i da se bliže upoznaju njihove potrebe. Sve što je i urađeno od 2013. godine do danas jeste upravo zahvaljujući dobroj interakciji. Ovo je takav posao da čovek svaki dan mora da vrši presiju i na sebe i na druge da bi se što bliže prišlo građanima u cilju poboljšanja njihovog kvaliteta života. Želeli smo da na jedno mesto skupimo više različitih sektora i da administrativne probleme, sa kojima se građani susreću, rešimo na licu mesta – kazao je prvi čovek prestonice.
Naglasio je da su Stari grad i novi predsednik ove opštine Radoslav Marjanović vrlo aktivni i angažovani na raznim poljima.
– Linijski park je samo jedna od tema koja je bitna kako za Stari grad tako i za Beograd. Ovaj park se radi po modelu parkova koji postoje u Moskvi i Njujorku, gde su industrijske zone preuređene u ekološki kvalitetne zone. Moja ideja od prvog dana i pravac kojim želim da idem jeste razvoj Beograda kao zelene prestonice. U početku ta priča možda i nije bila mnogo prihvaćena, ali se pokazalo da sam u pravu. Ono što mi Tiršova 2 predstavlja kao ideja i motiv, to je i zeleni grad kao ideja za razvoj ekologije u Beogradu. Važno je da želimo da budemo jedan od najboljih ekoloških gradova – objasnio je Radojičić.
Govoreći o nedavnoj poseti Obrenovcu, istakao je da su rukovodstvo i predsednik opštine Obrenovac Miroslav Čučković spremni i stalno imaju dobre projekte.
– Jedna od slabijih tačaka naših lokalnih samouprava jeste što nemaju jasno spremne projekte i faze realizacije. Obrenovac i njegovo rukovodstvo su pokazali da su vrlo proaktivni. Trenutno imaju pet-šest projekata koji čekaju momenat da se realizuju. U prvom delu sastanka smo govorili o tome šta su uradili u prethodnom periodu, kao i o dobroj saradnji Republike, Grada i Opštine. Ono što je najvažnije, imamo vidljive rezultate kao što su auto-put „Miloš Veliki” i fabrika „Meita” koja je zaposlila tri hiljade ljudi. Osim toga, rešavamo i pitanja zagađenja vazduha putem TENTA i postrojenja za smanjenje količine sumpor-dioksida u vazduhu, koje radi Republika i koje u ovom trenutku košta 210 miliona evra. Takođe, imamo i projekte koji se tiču svakodnevnog života ljudi, kao što su predškolske ustanove i vrtići. U Obrenovcu trenutno u vrtiće ide 2.100 dece, a sa ovom predškolskom ustanovom će još 300 dece dobiti svoje mesto. U pripremi je još jedan vrtić, što će u potpunosti rešiti problem mesta u vrtićima. Kada imate dobru komunikaciju sa centrom Beograda i zamajac industrijskog razvoja grada, onda ostaje rešavanje problema u oblasti kulture – rekao je Radojičić i dodao da zahvaljujući odgovornoj politici, koju vode predsednik Aleksandar Vučić i Vlada Republike Srbije, imamo novca za realizaciju projekata.
On se osvrnuo i na prečišćavanje otpadnih voda i kanalizacije i dodao da se prethodnih godina u Beogradu godišnje radilo po petnaestak kilometara kanalizacije.
– Imamo četiri velika sliva, sa jedne strane je to Veliko selo gde će fabrika otpadnih voda tretirati 85 odsto voda u Beogradu, i to je ključni sliv. Takođe, imamo Ostružnicu, Batajnicu i Krnjaču, ali i još podsistema. Vrednost projekta fabrike otpadnih voda Veliko selo je 270 miliona, a kreće se od crpne stanice Ušće–Nova na Novom Beogradu, odakle se pravi veliki tunel koji ide ispod reke do Velikog sela. Na tom putu se spaja kanalizaciona mreža. U Krnjači imamo 70 kilometara koje planiramo da uradimo u narednih par godina realizacijom projekta sa Evropskom investicionom bankom. Sada se jasno vide ostvarene ideje na terenu, gde je svaki urađen kilometar kanalizacije i puta mnogo važan za ljude koji žive u tim delovima grada – zaključio je gradonačelnik.