sreda, 23. oktobar 2019.

Pokrivenost grada urbanističkim planovima povećana za 30 odsto

Glavni urbanista Marko Stojčić rekao je u Jutarnjem programu Televizije „Hepi” da se izgled Beograda veoma promenio i da se u poslednjih pet godina vidi velika promena kakva se nije videla poslednjih pet decenija.

– Pola veka nismo imali ovako intenzivnu izgradnju, jer u glavnom gradu se gradi čak dva miliona kvadrata godišnje, a na nama je težak zadatak da izgradimo infrastrukturu za toliku gradnju – rekao je on i dodao da je potrebno izgraditi vodovodnu mrežu, kanalizaciju i saobraćajnice.

Prema njegovim rečima, u Beogradu je broj stanovnika manje-više isti, ali je sve manje podstanara i menjaju se javni prostori.

– Bar dve decenije nije ništa rađeno po pitanju javnih prostora, a svaki uređeni grad mora da ima funkcionalne i uređene prostore za bicikliste i pešake. Mi se trudimo da rekonstruišemo fasade i uredimo zgrade koje su bile podsetnici burne beogradske istorije i koje nisu obnavljane od brojnih ratova i rušenja grada – naveo je Stojčić i dodao da je Novi Beograd po tom pitanju drugačiji i da je njegovo urbanističko rešenje i dalje ideal.

Glavni urbanista je poručio da je cilj da se svaki današnji investitor motiviše da se više potrudi da njegov objekat bude bolji kada je u pitanju funkcionalnost.

– Ja razumem zašto postoje negodovanja kada se nešto novo gradi, jer su čitave generacije odrasle u gradu u kom se ništa nije značajno menjalo. Jedan od primera je da smo imali otpor što Topličin i Obilićev venac postaju pešačka zona – rekao je on.

Stojčić je istakao da su promene teške, ali da se narod brzo navikne na dobra rešenja, pa je davna želja da Beograd izađe na reke ostvaren upravo preko pešačkih zona od Knez Mihailove ulice, preko Obilićevog, Topličinog i Kosančićevog venca, zatim preko novoigrađene pasarele i Kalemegdana.

– Beograd je bio opasan železničkim šinama i moralo je prvo to da se reguliše da bi Beograd sišao do reka i bio povezan pešačkim zonama. Postojao je otpor građana, ali je bilo dovoljno objasniti i građani su to prihvatili – rekao je on.

Stojčić će najavio i nastavak izgradnje novih sadržaja u predelu reka Dunav i Sava.

– Mi sada počinjemo izgradnju linijskog parka u dužini od 4,5 kilometara od Beton hale do Pančevačkog mosta i to je najvažnija stvar koja će za posledicu imati potpunu promenu urbanog tkiva. Radi se o prostoru gde je nekada išla pruga i već sada nam se javljaju investitori koji su zainteresovani za izgradnju određenih sadržaja na tom pravcu. Beograđani će tako dobiti najkvalitetniji javni prostor za rekreaciju, zabavu i kulturu – kazao je Stojčić.

Govoreći o pokrivenosti grada urbanističkim planovima, Stojčić je podsetio da je pre dolaska sadašnje gradske vlasti ona iznosila oko 30 odsto.

– Uspeli smo da pokrijemo grad sa još 30 odsto, a ja se nadam da ćemo u neradne tri do četiri godine imati pokrivenost od 100 odsto. Tako će svako ko ima parcelu u gradu znati šta može da se gradi, znaće vrednost zemljišta, a mi ćemo lakše razvijati infrastrukturu – rekao je Stojčić.

Govoreći o izgradnji novog mosta na Savi, Stojčić je podsetio da će on imati četiri saobraćajne trake, trotoare i biciklističke staze.

– Beogradu je takav most potreban jer će imati dvostruko veću prohodnost od starog. Tunel koji smo planirali nalazi se u nastavku, prolazi pored Ekonomskog fakulteta i izlazi na Ulicu despota Stefana, što će nam omogućiti da se smanje gužve i mnogo brže dođe sa jednog na drugi deo grada. Beograd trenutno ima 650.000 automobila, godišnje dobijamo 11.500 novih automobila i mi moramo širiti pešačku zonu, ali omogućavati i alternative – rekao je gradski urbanista.