utorak, 12. novembar 2019.

Beograd dobija ulicu slavnog sovjetskog vojnika Nikolaja Kravcova na inicijativu Aleksandra Vučića

Odbornici Skupštine Grada Beograda usvojili su na današnjoj sednici inicijativu predsednika Srbije Aleksandra Vučića, u svojstvu građanina, da se novoizgrađena ulica na prostoru Beograda na vodi, koja će spajati Savsku ulicu i Bulevar Vudroa Vilsona, nazove po slavnom sovjetskom vojniku iz Drugog svetskog rata, Nikolaju Kravcovu. Komisija za spomenike i nazive trgova i ulica Skupštine grada na petnaestoj sednici, neposredno pre toga, saglasila se takođe sa ovom inicijativom.

Kako je precizirala Andrea Radulović, zamenica predsednika Skupštine grada i predsednica pomenute komisije, Nikolaj Kravcov bio je vojnik Sovjetskog Saveza, mladi čovek, koji je svojom hrabrošću i nesebičnošću pružio neizmeran doprinos u oslobođenju Beograda oktobra 1944. godine. 

– Ove godine obeležavamo 75 godina od izvojevane pobede nad okupatorom i konačne slobode naše prestonice u Drugom svetskom ratu, u ratu u kojem su mnogi položili svoje živote na braniku kako naše tako i ruske otadžbine i sve sa jednim ciljem, a to je konačna sloboda dva bratska naroda. U toku Beogradske operacije, koja je trajala od 12. do 20. oktobra, pod komandom generala Vladimira Ždanova, brigada u kojoj se nalazio Kravcov potukla je neprijateljske grupe okupatora koja je pokušavala da pobegne iz Beograda. U borbama u blizini Crkve Svetog Marka, Kravcov, želeći da konačno potuče neprijatelja i donese toliko željenu slobodu srpskom narodu, teško je ranjen. Od posledica ranjavanja preminuo je u bolnici, dva dana pre oslobođenja Beograda, 18. oktobra 1944. godine. Sahranjen je 22. oktobra u zajedničkoj grobnici boraca Crvene armije na Pozorišnom trgu, današnjem Trgu republike, ispred zgrade Narodnog pozorišta. Deset godina kasnije, njegovi posmrtni ostaci preneti su na Groblje oslobodilaca Beograda – navela je Andrea Radulović.

Ona je iznela navode iz inicijative Aleksandra Vučića, u svojstvu građanina, da je Nikolaj Kravcov, položivši svoj život sa nepune 24 godine za slobodu našeg naroda i oslobođenje Beograda, svojim podvigom nas zauvek i neizmerno zadužio.

– Kravcova ljubav prema našem narodu, prema slobodi koju je želeo da nam konačno pruži, nikada neće biti zaboravljena i večno će biti poštovana – istakla je Andrea Radulović.

Takođe, Skupština grada donela je i Odluku o postavljanju skulpture „Slepi guslar” u parku Veliki Kalemegdan. Zavod za zaštitu spomenika kulture Grada Beograda podneo je, a Komisija usvojila inicijativu, u kojoj predlažu da se skulptura postavi na zelenoj površini sa jugozapadne strane Spomenika zahvalnosti Francuskoj. 

– „Slepi guslar” je bronzana skulptura, rad vajara Paskije Paška Vučetića, kao deo spomeničke kompozicije Spomenika Karađorđu na Kalemegdanu, podignutog 1913. godine, a srušenog 1916. godine od austrougarskih okupacionih snaga. Nakon završenog Prvog svetskog rata, na mestu demontiranog Spomenika Karađorđu, 1930. godine podignut je Spomenik zahvalnosti Francuskoj. Skulptura „Slepi guslar” jedini je preostali deo složene spomeničke kompozicije Spomenika Karađorđu – pojasnila je Andrea Radulović.